Stožer mora paziti s Lukom

Pred najboljim hrvatskim nogometašima veliko je natjecanje na kojem će njihov učinak ovisiti i o tome koliko će biti kondicijski spremni. O tome razgovaramo s predsjednikom Udruge kondicijskih trenera Hrvatske prof. dr. Igorom Jukićem, nositeljem katedre za kondicijsku pripremu na KIF-u, ali i kondicijskim trenerom reprezentacije u mandatu Nike Kovača. Što danas znači kondicijska priprema u vrhunskom nogometu?

– Daleko više nego prije. Dokazi i iskustva govore u prilog tome da igrači koji imaju bolju tjelesnu formu, osim što su uspješniji u samoj nogometnoj igri i manje se ozljeđuju, bolje podnose sve stresne situacije izvan terena.

Sve više nogometaša odlučuje se za individualnu kondicijsku pripremu i skrb o svom tijelu.

– Kada se igraču argumentirano predstave dobrobiti individualne kondicijske pripreme, kod njih nestaju sve dileme. Recimo, u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji gotovo da ne postoji igrač koji dodatno individualno ne skrbi o svom tijelu.

Dinamova škola sjajna

Kakva je sveukupna situacija s kondicijskom pripremom sportaša u Hrvatskoj?

– Stanje je sve bolje. U posljednjih 20-ak godina školovan je velik broj kondicijskih trenera koji su zauzeli svoje pozicije, posebno u nogometu. Tako danas, na primjer, Dinamo sa svojim sustavom kondicijske pripreme predstavlja avangardu u kontinentalnim razmjerima. Zbog toga je važno da imena Štefanića, Šoša, mlađeg Raka, Marine, Krklješa, Reinholza, Popovskog i naše proslavljene kondicijske dame Tamare Despot odjekuju u sportskoj javnosti.

Kako se treba pristupiti kondicijskim pripremama za veliko natjecanje koje se odvijaju u vrlo kratkom roku?

– Moguće je prepoznati dvije osnovne strategije. Jedna je usmjerena na regeneraciju igrača od prethodne sezone i na specifičnu nogometnu pripremu, a obilježena je prosječno niskim opterećenjima. Druga strategija u svojoj podlozi ima novu akumulaciju tjelesnih kapaciteta i prosječno viša trenažna opterećenja koja se ostvaruju istovremeno kroz bazične kondicijske i nogometne sadržaje.

Treba li se za velika natjecanja pripremati u nizini, na toplom, ili otići na planinu gdje je svježije?

– Naša se reprezentacija za velika natjecanja pripremala u jednom dijelu na Bjelolasici (1998. i 2004.). Visina našeg tadašnjeg olimpijskog centra nije dovoljna za ostvarivanje značajnijih fizioloških efekata visinskog treninga. Također, naše reprezentacije tada nisu provodile dovoljno vremena na planini da bi se takvi efekti ostvarili. Ali planinski ambijent i klima nude mogućnosti za veću kvalitetu zraka, bolji san i izolaciju ekipe od svakodnevnog nogometnog ambijenta. Međutim, slični se efekti mogu ostvariti i na manjim visinama i u drugačijim ambijentima poput Sv. Martina na Muri i Rovinja.

U kojoj se mjeri jedan Luka Modrić može osvježiti za reprezentaciju nakon finala Lige prvaka i tako naporne sezone?

I proteini i ugljikohidrati

– Luka je i prije dvije godine pred Brazil bio u sličnoj situaciji. Jako zahtjevna situacija i za njega i za stručni stožer. Smatram da je jako važno da igrači u takvoj situaciji imaju istodobno i odmor i tjelesno osvježavanje.

Koliko su važni kvalitetan san, prehrana i hidratacija?

– Nikada ne treba podcijeniti ljetne termine odigravanja utakmica. Zbog toga je važno voditi računa o prehrani, hidrataciji i metodama hlađenja tijela.

Što jesti neposredno nakon utakmice? Proteine radi oporavka mišića ili ugljikohidrate radi nadoknade energije?

– I jedno i drugo. Radi osiguravanja pravovremenog i kvalitetnog oporavka, potrebno je konzumiranje i tekućine i energenata i gradivih materija.

Koji su naši reprezentativci po prijašnjim mjerenjima tjelesno najizdržljiviji?

– Teško je ne izdvojiti Brozovića, Perišića, Vrsaljka, Srnu, Mandžukića, Kramarića i Roga čiji kapaciteti pripadaju planetarnom vrhu kada su energetski kapaciteti u pitanju.

>>Vatreni i dalje marljivo vježbaju, pogledajte kako je bilo na današnjem treningu

>>Ćorluka: Samo osvajanje Eura može mi nadomjestiti loš osjećaj iz 2008. godine

>>Deauville je skup za Hrvate: Pivo je osam eura, a pizza 15