Večerašnji euroligaški susret Cedevite i Caja Laborala bit će i prizorište trenerskog nadmudrivanja učitelja Bože Maljkovića i učenika Duška Ivanovića. O tome crnogorski stručnjak kaže:
– Još od igračkih dana imamo izniman odnos i teško mi je, a i Boži, kada naše momčadi igraju međusobno. Malo ljudi iz svijeta košarke ima takav odnos s Božom. Igrali smo mi i puno velikih utakmica međusobno, a u svakoj od njih, nažalost, netko mora izgubiti.
Ova večerašnja u Draženovu domu (18.30) nije veliki okršaj, ali značajan svakako jest. Izgubi li, Cedeviti (0-4) bi to bio peti uzastopni poraz i novi korak prema sezoni bez euroligaške pobjede. Za uvijek visoke ambicije Caja Laborala (1-3) bio bi to snažan udarac, no Duško na to ne gleda tako:
– Utakmica nam je vrlo važna, ali nije presudna jer od pet preostalih susreta tri igramo kod kuće.
Priprema li Božo zamke?
S obzirom na to da su cedevitaši nakon 0-4 poprilično obeshrabreni, hoće li Ivanović igrati na kartu intenziteta i brzog slamanja borbene volje domaćina?
– Nije to loša momčad. Samo je u dvije utakmice loše igrala, protiv Žalgirisa i Efesa, Armani je trebala pobijediti, a od Olympiacosa su izgubili već dobivenu utakmicu. Poznavajući Božu, ta će nam utakmica biti najteža.
Priprema li mu to veliki prijatelj zamke i trikove?
– Svaki trener priprema malo iznenađenje, no ne vjerujem u trikove jer na toj razini sve to traje kratko.
Nakon tekme na večeru
Priča nam Ivanović da se čuje s Maljkovićem čak i u tjednu međusobnih dvoboja.
– Čujemo se, ali o utakmici ne razgovaramo, baš kao i nakon utakmice kada se obično nađemo na večeri. Prije smo čak znali otići na večeru i večer prije utakmice, no ovaj put nismo.
Ivanović za Maljkovića kaže da nije bio presudan pri odluci da se bavi trenerskim poslom, ali je bio prevaga da se počne profesionalno baviti košarkom.
– Dok nisam dobio poziv iz Jugoplastike, uz igranje za Budućnost tri sam godine bio pravnik u Javnom pravobranilaštvu u Podgorici. Nisam htio biti ni profesionalni košarkaš, ni trener, već odvjetnik, no sudbina je htjela drugačije. Na kraju sam u Splitu proveo tri predivne godine.
Ivanović odskače od slike iz viceva o lijenim Crnogorcima.
– Podsmjehivali su nam se zbog toga što dovodimo igrača od 30 godina, a mi smo doveli igrača za primjer u odnosu prema poslu – prisjeća se tadašnji direktor žutih Josip Bilić.
braći je teško kad su jedan protiv drugoga..