Ivica Tucak po broju medalja pretekao Ratka Rudića

Na kraju smo morali priznati da su Mađari u ovom trenutku bolji, hrvatska vaterpolska reprezentacija na Europskome kupu u Zagrebu osvojila je srebro, što je također značajan uspjeh.

To je 26. medalja naših vaterpolista od hrvatske samostalnosti, 21. od dolaska Perice Bukića na čelo HVS-a (u jesen 2004.), jubilarna 20. reprezentativna medalja Andre Bušlje, najtrofejnijeg hrvatskog vaterpolista današnjice, te 11. izborničko odličje Ivice Tucka koji tako, barem po broju medalja, postaje najuspješniji hrvatski izbornik. Ratko Rudić ima jednu manje (10), ali Ratkove medalje su vrednije – uz ostalo ima i olimpijsko, svjetsko i europsko zlato.

Kad se pogleda uspješnost hrvatskih vaterpolista na mediteranskim, europskim i svjetskim natjecanjima, onda se povijest tih nastupa može podijeliti u dva razdoblja: tzv. srebrno doba od 1993. do 2004. kada je osvojeno samo pet medalja i sve su bile srebrne (olimpijska, dvije europske i dvije mediteranske) i tzv. zlatno doba od 2005. do 2019. kada je osvojena 21 medalja, od čega sedam zlatnih (dvije svjetske, olimpijska, europska, mediteranska, u Svjetskoj ligi i Europskom kupu).

– Na žalost, nakon osvojenog olimpijskog srebra 1996. u Atlanti Savez je, po mom mišljenju, napravio kardinalnu pogrešku koju smo plaćali sljedećih 10 godina. Olako smo se odrekli cijele jedne fantastične generacije u kojoj sam tada ja kao kapetan i najstariji igrač imao 30 godina, a svi ostali bili su mlađi. Teško je bilo preko noći nadomjestiti Krekovića, Vrbičića, Vegara, Glavana, Vrdoljaka, mene..., gotovo kompletnu prvu sedmorku. Kad smo 2005. uspostavili sustav funkcioniranja Saveza, primarno organizacijski i stručno, te se uz pomoć naših sponzora i financijski podigli, sve je krenulo u željenom smjeru. A talent i kvalitetu oduvijek smo imali – kaže danas dopredsjednik i izvršni direktor HVS-a Perica Bukić, koji je na ovaj ili onaj način, kao igrač ili dužnosnik, sudjelovao u osvajanju gotovo svih naših medalja (nije bio u Firenci 1999. i u Kranju 2003. kada su osvojena dva europska srebra).

Unatoč značajnim uspjesima u posljednjih 12 godina, Hrvatska se na našoj listi najuspješnijih reprezentacija (gdje se osvojene medalje pretvaraju u bodove) još uvijek nalazi na četvrtom mjestu, iza Mađarske, Srbije i Italije (mislimo na razdoblje od 1992. do danas). No prilike za popravak plasmana stižu: u lipnju završni turnir Svjetske lige, a u srpnju i SP.