Pomalo nezapaženo prošla je nedavno objavljena Fifina ljestvica za ožujak prema kojoj hrvatska reprezentacija, momčad sačinjena od igrača Real Madrida, Barcelone, Juventusa, Intera i Liverpoola, zauzima tek 23. mjesto na svijetu.
Prije deset godina bili smo slabiji
Hrvatska iza Mađarske, Rumunjske, BiH i Ukrajine? Da, i to je, osim slučajeva Olića i Lovrena, također Čačićeva ostavština iz prvoga ovogodišnjeg kvartala.
Slabiji plasman od ovoga, 24. mjesto, Hrvatska je posljednji put imala davnog rujna 2006., kada je Bilić tek bio preuzeo reprezentaciju od Kranjčara. Ipak, 2006. godinu zaključili smo na solidnom 15. mjestu najviše zahvaljujući Bilićevoj pobjedi nad Englezima u Zagrebu, u kvalifikacijama za Euro 2008.
Treba li nas brinuti ovakvo srozavanje vatrenih u Fifinu poretku u godini EP-a? Osim što su Šukeru i Čačiću povrijeđene taštine, jer oni u ovom podbačaju najviše imaju prste, prave, opipljive štete i nema. Ona bi bila mjerljiva samo kada bi se sada održavao ždrijeb kvalifikacija za SP i Hrvatska bi, kao 23. na svijetu (ili 16. u Europi), tada završila u drugoj jakosnoj skupini. Nasreću, taj ždrijeb održan je lani u lipnju, kada smo bili na 18. mjestu pa smo upali u prvu jakosnu skupinu. Podsjećamo, Hrvatska će u tom ciklusu igrati protiv Turske, Finske, Ukrajine i Islanda.
Kako se uopće formira Fifina ljestvica i kako se ispred Hrvatske, primjerice, odjednom našla reprezentacija BiH (na 20. mjestu)? Dakle, bodovi se skupljaju po sustavu MCIT ili Match (rezultat), Confederation (snaga konfederacije), Importance (važnost utakmice), Team (snaga suparnika).
U najkraćim crtama: za pobjedu se dobivaju tri boda, za pobjedu na 11-erce dva, za remi i poraz na jedanaesterce po jedan, za poraz nula. Pobjede nad selekcijama iz slabijih konfederacija vrijede manje nego pobjede protiv europskih i južnoameričkih. Dalje, najmanju važnost u bodovanju imaju prijateljske utakmice, kvalifikacijske nose faktor 2.5, srazovi na kontinentalnim prvenstvima 3.0, a na SP-u 4.0. Na kraju, svaki suparnik osim prvoplasiranog na ljestvici (koji ima koeficijent 200) boduje se tako da mu se aktualni ranking oduzme od brojke 200. Reprezentacije ispod 150. mjesta nose samo mizernih 50 bodova. U toj je kategoriji maleni San Marino s kojim je Šuker dogovorio utakmicu za svibanj pa do EP-a sigurno nećemo rasti u Fifinu poretku. Dapače, možda još skliznemo.
Prema najnovijoj ljestvici, u prvih deset čak je pet južnoameričkih reprezentacija, jer su tamo kvalifikacije za SP u punom jeku. Hrvatskoj je pobjeda u prijateljskoj utakmici nad Izraelom donijela 395,01 bod, dok je pobjeda BiH nad Švicarskom vrijedila čak 558,36 bodova.
Štimac je bio četvrti
Hrvatska je u posljednjih deset godina najslabiji plasman imala na kraju 2014. godine, kada je s Nikom Kovačem bila na 19. mjestu. Čačić, dakako, s lakoćom može isplivati iz ovog gliba pristojnim rezultatom na Euru u Francuskoj. Prije četiri godine na EP-u u Poljskoj vatrenima je pobjeda nad Ircima u Poznanju donijela čak 1638 bodova.
Kad smo već kod izbornika, najviši plasman s Hrvatskom u novijoj eri zabilježio je Igor Štimac skočivši u travnju 2013. čak na četvrto mjesto (Ćiro Blažević u siječnju 1999. bio je treći). Ispred vatrenih bili su tada samo Španjolska, Njemačka i Argentina. Na žalost za Igora, izbornika se mjeri samo po nastupu na velikom turniru, a Štimca na SP-u u Brazilu nije bilo. Popapali su mu ga neugodni Škoti i njegov prijatelj Šuker...•