Snowboard je zimski sport koji je nastao u 50-im godinama prošlog stoljeća, kao mješavina surfanja na valovima, skateboardinga i skijanja, odnosno kada su surferi i skateri tražili zimsku alternativu svom omiljenom sportu.
Moderno doba snowboarda započinje na Božić 1965. godine, kada je inženjer iz savezne države Michigan, Sherman Poppen izradio za svoju kćer igračku koju je nazvao Snurfer (snow + surfer).
Sve je krenulo sa “Snurferom”
Od tada je sve doslovno krenulo nizbrdo jer je novi sport brzo doživio popularnost te su uslijedila i prva natjecanja, a do 1976. godine prodano je više od milijun snurfer dasaka u cijelom svijetu.
Sedamdesete i rane 80-te godine obilježilo je rivalstvo, kako na natjecateljskom tako i na proizvođačkom terenu, dvaju novih pionira i inovatora ovog sporta, osnivača Burton Snowboardsa Jakea Burton Carpentera te Toma Simsa, osnivača Sims Snowboardsa.
Prvi veliki preobražaj od snurfera prema snowboardu dogodio se 1977. godine kada je Burton na svoj snurfer dodao prvi oblik vezova, odnosno trake za fiksiranje stopala, te počeo drvo svijati uz pomoć pare. Već 1979. godine Tom Sim i Chuck Barffot izradili su prvi snowboard od fiberglasa. Uz njihovo nadmetanje, postupan napredak tehnologije, dodavanjem plastike, metalnih rubnika (1985.) i drugih novih materijala snowboardi su postajali sve sličnijima današnjim.
Osamdesete su uglavnom prošle u blještavilu “fluorescentnih kombinezona”, ali su se dogodile i mnoge vrlo važne stvari za razvoj sporta. U Suicide Sixu, savezna država Vermont, 1982. godine u organizaciji Jake Burtona održano je prvo internacionalno snowboard natjecanje u SAD-u u disciplinama spust i veleslalom, a 1983. Sims je organizirao prvo halfpipe natjecanje u Soda Springs, Kalifornija. Prvo natjecanje svjetskog kupa održano je u austrijskom mjestu Zürs, 1985. godine, kada je snowboard priznat kao službeni sport.
Bum u deset godina
U devedesetim godinama prošlog stoljeća snowboard napokon postaje opće prihvaćeni sport. Još 1985. godine samo je sedam posto skijališta u Sjevernoj Americi i Europi dopuštao pristup borderima, a već 1997. godine ta brojka se popela na 97 posto u cijelom svijetu.
Tijekom 90-ih razvili su se novi stilovi i discipline (1991. boardercross), mnoga natjecanja koja poznajemo i danas (Air & Style, X Games), pojavila su se neka od najvećih imena u povijesti sporta poput Terje Haakonsena, popularnost sporta raste i kod ženske populacije, a 1998. godine snowboard je uvršten u program Olimpijskih igara u Naganu u disciplinama halfpipe i veleslalom.
U novom tisućljeću snowboard doživljava vrhunac i postaje kakvim ga poznajemo danas. Imena koja su se dominantno pojavila na pobjedničkim postoljima na početku tisućljeća poput Shaun Whitea i Kelly Clark, i danas, nakon više od 10 godina, predstavljaju najveće favorite za osvajanje zlata u halfpipeu na predstojećim ZOI u Sočiju. Osim već ustaljenih disciplina halfpipe, paralelni veleslalom i boardercross, ZOI u Sočiju uključivati će i dvije nove olimpijske snowboard discipline, a to su paralelni slalom i slopestyle.
Ukratko, snowboard se transformirao od teško upravljive krute drvene daske bez rubnika i vezova, u elegantan, lagan i fleksibilan proizvod kompleksne konstrukcije i vrhunskih performansi, s vezovima koji su potpuno prilagodljivi korisniku. Natjecanja su se transformirala od pogibeljnog ravnog spusta do nevjerojatnih akrobacija, triple corkova i rotacija za 1620 stupnjeva, a jedan neprihvaćeni sport postao je stil života i stvorio zasebnu supkulturu.