Dinamo najlošiji klub

Koga briga za bodove, Liga prvaka njima je samo izlog

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
27.09.2016., stadion Maksimir, Zagreb - Liga prvaka, skupina H, 2. kolo, GNK Dinamo - Juventus FC. Junior Fernandes. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Foto: Reuters/PIXSELL
Juventus - Dinamo
Foto: Reuters/PIXSELL
Juventus - Dinamo
Foto: Reuters/PIXSELL
Juventus - Dinamo
Foto: Reuters/PIXSELL
Juventus - Dinamo
Foto: Reuters/PIXSELL
Juventus - Dinamo
09.12.2016.
u 12:58
Petev je osvojio 57 posto bodova, a Kranjčar 72 posto. Kod Peteva Dinamo u prosjeku zabija 1,07 golova po utakmici, kod Kranjčara je to bilo 1,75.
Pogledaj originalni članak

Nije se usrećio neki hazarder koji je ove jeseni na Dinamovim utakmicama u Ligi prvaka, uzdajući se valjda u zakon velikih brojeva, grozničavo zaokruživao jedinicu u ponudi “oba daju gol”. Kao da ne zna da nema toga zakona ili pravila koje je Dinamo u Ligi prvaka u stanju “zaobići”, niti rekorda koji si ne može priuštiti. Evo i Englezi se čudom čude, pa The Sun piše:

“Hrvatski klub ove sezone nije osvojio ni jedan bod u Ligi prvaka, ali što je još poraznije, u šest susreta nije uspio postići ni jedan gol i postavlja se pitanje kako je Dinamo uopće zalutao u to natjecanje.

Sad su blizu Anderlechta

Začinimo još jednu Dinamovu noćnu moru s još nekoliko znamenki. Na primjer, Dinamo je u utakmici s Juventusom 11. put uzastopno poražen u Ligi prvaka, izjednačivši svoj učinak iz razdoblja 2011.-2012., i samo mu još jedan poraz nedostaje da se izjednači s rekorderom Anderlechtom.

Ima još: u četiri sezone u Ligi prvaka plavi su 22 puta poraženi, uz gol-razliku 7:65.

To je, dakle, to: potpuni brodolom u Ligi prvaka kao posljedica virtuoznosti u promašenom strateškom planiranju, od odabira igrača do odabira trenera. Sve dozlaboga ukrivo. Jedino logično stajalište, na primjer iz perspektive navijača koji su davno dignuli ruke od takvoga Dinama.

Međutim, postoji i druga strana medalje te mučne priče, a ona se krije u jednom jedinom pozitivnom rekordu u Dinamovu vlasništvu od svih sudionika elite: za plave su ove sezone u LP-u igrala čak šestorica tinejdžera, više nego za ijednu drugu momčad! Šemper, Benković, Gojak, Moro, Ćorić i Knežević.

I to je ono što je Dinamu jedino bitno, čime njegova izletnička misija u Ligi prvaka poprima sasvim novu dimenziju, čime je njihov cilj ove sezone potpuno ispunjen. Koga briga za bodove, dojam, publiku... važna je samo – lova. A oni su na najraskošnijoj svjetskoj nogometnoj izložbi predstavili šestoricu izvanserijskih izložaka U-19, od kojih će najmanje jedan, najvjerojatnije Ćorić, na aukciju već ove zime.

U svoj toj nezajažljivosti u transfernim predigrama, kada paradiranje i poziranje golobradih klinaca u Ligi prvaka postane zadani prioritet, u Dinamu su svjesno preuzeli i ne mali rizik. Naime, bliži se Božić, a Rijekina prednost ne pokazuje znakove otapljanja.

S tolikim klincima Dinamo ne može parirati iskusnijim Riječanima, pa je stoga u Maksimiru već počela akcija pribavljanja novih pojačanja. Već na proljeće Dinamo će, u dramatičnom lovu na Rijeku, odjenuti novo ruho, kada će biti vidljiv i učinak nove HNS-ove kvote od osam stranaca. Zbog plavih je, ne sumnjajte, taj propis i donesen.

Neće mu uzeti za zlo

Kad smo već kod Dinamovih strateških lutanja, u jedno takvo ubrajamo i dovođenje bugarskog trenera. Ne samo da Ivajlo Petev u osam utakmica na klupi u HNL-u nije uspio smanjiti Rijekinu prednost (preuzeo je plave u 11. kolu, u derbiju protiv Hajduka), nego je njegov postotak uspješnosti slabiji od Kranjčarova.

Petev je osvojio 57 posto bodova, a Kranjčar 72 posto. Kod Peteva Dinamo u prosjeku zabija 1,07 golova po utakmici, kod Kranjčara je to bilo 1,75. U šest domaćih utakmica, od toga četiri u HNL-u, Bugarin je s Dinamom slavio samo jednom, svladavši Cibaliju. I opet mu neće uzeti za zlo, a i zašto bi! Njegov zadatak bio je slušati i – pokazati.

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr