Istaknuli smo već da je Marin Čilić ulaskom u polufinale Roland Garrosa (poraz od Ruuda) postao jedan od samo petorice aktivnih tenisača (nakon Nadala, Đokovića, Federera i Murraya) s polufinalima na sva četiri Grand Slam turnira. No, taj sportski doseg ima i svoj financijski ekvivalent, 33-godišnji Međugorac, s adresom u Zagrebu, upravo je ušao u Top 10 tenisača svih vremena prema turnirskim zaradama.
Marin je za polufinale u Parizu uprihodio 600.000 eura pa se sada njegova turnirska zarada popela na zavidna 30,468.623 američka dolara, što je u našoj valuti (prema jučerašnjem srednjem tečaju HNB-a) gotovo 214 milijuna kuna.
Više od Beckera i Lendla
Na toj je listi naš najbolji tenisač iza sebe ostavio neke od svojih suvremenika – Juana Martina Del Potra, Grigora Dimitrova, Keija Nishikorija, Danila Medvedeva – ali i teniske legende poput Borisa Beckera (25,080.956), Ivana Lendla (21,262.417), Lleytona Hewitta (20,889.965), Andyja Roddicka (20,640.030), Stefana Edberga (20,613.441) i Gorana Ivaniševića (19,878.007).
Roland Garros donio je još jednu promjenu: s 2,2 milijuna eura zarađenih za osvajanje Roland Garrosa, Rafael Nadal se probio na drugo mjesto liste najplaćenijih tenisača u povijesti s ukupnom turnirskom zaradom od 130,681.472 dolara. Pretekao je Rogera Federera (130,594.339), pa je sad ispred njega samo Novak Đoković koji je sa 156,541.453 tenisač s najvećom (turnirskom) zaradom u povijesti.
Vidljivo je da su članovi velike trojke i u ovoj kategoriji daleko ispred svih (četvrti je Andy Murray sa 62,733.749 dolara), pri čemu, naravno, treba uzeti u obzir dvije činjenice: da se nagradni fondovi iz godine u godinu povećavaju, kao i to da je inflacija objektivno umanjila vrijednost aktualnih zarada. Za 1000 današnjih dolara ne može se kupiti ono što se moglo kupiti 90-ih, u vrijeme kad su, primjerice, zarađivali Becker i Ivanišević.
Svejedno, Čilićev je doseg zapravo fantastičan i on pokazuje koliko je dugo, a to je već 15 godina, Marin u vrhu svjetskog tenisa. Ukupno 20 osvojenih turnira, naslov u kategoriji Grand Slam turnira (US Open 2014.) te još dva finala (Wimbledon 2017. i Australian Open 2018.) – ovdje nećemo o osvojenom Davisovu kupu i olimpijskoj medalji – svrstavaju ga tik uz članove velike trojke.
Tenisači, naravno, ne zarađuju samo na turnirima nego i od sponzora i tzv. jamstava za nastup na nekoj priredbi pa se uobičajeno njihove turnirske nagrade množe s tri, iako to umnogome ovisi o samom tenisaču i zemlji iz koje dolazi (i koliko je ona gospodarski aktivna). Pa se tako ukupna zarada Rogera Federera penje na oko milijardu USD, što je osam puta više od njegove turnirske nagrade. No, Federer je i po tome jedinstven...
Kruh sa sedam kora
Čilićeva ukupna zarada mogla bi biti tri puta veća, no ima tu i puno troškova (treneri, putovanja...) pa bi dobit mogla biti otprilike onolika koliko iznosi i njegova turnirska nagrada. A 214 milijuna kuna nije mali iznos. Marin ne voli govoriti o novcu, on mu i nije najbitniji u životu, ali s njim je uvijek lakše... A na upit smatra li sebe bogatim, u nedavnom nam je razgovoru odgovorio:
– Nisam se nikad opterećivao novcem, ali moram priznati da mi je zarada od tenisa omogućila lagodan život i mogućnost da sebi i svojima priuštim neke stvari. Ovo je dobro plaćen posao i ja mogu reći da sam bogat, ali želim u svemu tome ostati skroman. Ipak je posao teniskog profesionalca i kruh sa sedam kora, mora se puno i izdvajati, to je valjda najskuplji sport nakon golfa. Mali je krug tenisača koji su uspjeli sebi osigurati egzistenciju, ponosan sam da sam među njima, ali ne opterećujem se time i ne bahatim se – kaže Marin koji je poznat i po dobrotvornom radu. Njegova fondacija svake godine dodjeljuje stipendije darovitim mladim sportašima i glazbenicima.
>> Pogledajte i dolazak Dilette Leotte u Zadar
Čovjek je bogat ako je zdrav ti i tvoja obitelj.