Maraton lađa

Nakon Neretve na plov oko Manhattana

Foto: Zoran…
16.08.2010.
u 11:08
- Pripremao sam momke u teretani šest mjeseci, a zadnja tri mjeseca svaki drugi dan veslali smo u lađi - kaže bivši svjetski prvak u kanuu iz 1987.
Pogledaj originalni članak

Maraton lađa koji se već trinaestu godinu zaredom održao na 22.500 metara dugoj stazi od Metkovića do Opuzena u subotu je još jednom potvrdio ugled pravog spektakla. Bitku na Neretvi u tradicionalnim neretvanskim lađama, u kojoj je sudjelovalo 35 ekipa uglavnom iz doline Neretve, promatrale su tisuće ljudi uz obalu rijeke, a iz broda Voga, koji je plovio ispred natjecatelja, utrku su pratili i predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Sabora Luka Bebić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, gradonačelnik Metkovića Stipe Gabrić Jambo... Pobjednik maratona drugu godinu zaredom ekipa je Gusari Komin s vremenom 2 sata i 13 minuta. Ivan Šabjan (49) pripremao je kominski tim za utrku. Riječ je o svjetskom prvaku u kanuu iz 1987., sudioniku Olimpijskih igara.

– Pobjeda nije slučajna, pripremao sam tim u teretani šest mjeseci, a zadnja tri mjeseca svaki drugi dan veslali smo u lađi. Zanimljivo je da su sve do Komina, koji je nekoliko kilometara prije cilja, ekipa Stabline i Gusari Komin bili gotovo izjednačeni. Veslači Gusara Komin potvrđuju da im je pjesma i bakljada sumještana dala dodatnu snagu.

– Nametnuli smo Stablini i ostalim suparnicima svoj ritam znajući da ćemo pri kraju ubrzati i pobjeći im – kaže Šabjan. Slavonac koji je deltu Neretve zavolio trenirajući u njoj još osamdesetih, nije nam otkrio za koliko je novca pristao trenirati kominski tim nakon što je zlato dva puta osvojio s Rogotinjanima.

Maraton lađa zamislio je i ostvario opuzenski fotograf Milojko Glasović, koji sa svojom udrugom lađara osim maratona ostvario i druge pothvate, npr. preveslavanja La Manchea u lipnju 2009. te Jadrana u lipnju 2010., dakako, u neretvanskoj lađi. U planu je kaže, Glasović, veslanje u lađi oko Manhattana te po europskim prijestolnicama na rijekama u cilju turističke promidžbe.

NOVA GEOPOLITIČKA POZORNICA

Pitali smo umjetnu inteligenciju kako bi mogle izgledati granice u Europi u 2050., promjene bi mogle biti brojne

EU trenutačno razmatra devet država kandidata za članstvo: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu. Iako je teško precizno predvidjeti kako će izgledati europske granice 2050. godine, jasno je da će kontinentom dominirati tenzije između integracijskih i dezintegracijskih sila. Uspjeh ili neuspjeh separatističkih pokreta, proširenje EU i vanjski geopolitički pritisci oblikovat će budući izgled europskog kontinenta.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.