Zdravstvena komisija Hrvatskog olimpijskog odbora na čelu s predsjednikom Miranom Martincem i tajnicom Mimi Vurdeljom organizirala je tečaj edukacije zdravstvenih djelatnika u sportu na temu preventivnih pregleda sportaša.
Oko stotinjak sudionika tečaja moglo je čuti niz vrlo zanimljiv predavanja u koja ih je uveo upravo primarijus Martinac kazavši:
- Za nekoga tko se bavi sportom prva je misao da je to netko potpuno zdrav i da ga ne treba pregledavati što je netočno. Sport je život ali nije važniji od života i sportaši se moraju pregledavati da bi se prevenirali neželjeni događaji na terenu koje je, bojim se, nemoguće izbjeći ali ih je moguće radikalno smanjiti s boljom prevencijom.
A o tim neželjenim događajima govorio je pedijatar i genetičar Dragan Primorac koji ne naglasio da je "all-round" model zdravstva prošlost i da je budućnost personalizirana medicina.
- U svijetu godišnje umre pet milijuna ljudi od iznenadne srčane smrti. Po jednom istraživanju, od 179 slučajeva srčanog zastoja 105 ih je umrlo a 74 su preživjeli i to oni koji su tog časa uz sebe imali kvalificiranog liječnika ili im je napravljena defibrilacija. Koristeći EKG, ultrazvuk srca ili holter mi se nadamo da ćemo uloviti ono što trebamo no ponekad nešto prođe i ispod tog radara. I zato mi predlažemo uvođenje genetike kao standardnog postupka testiranja - kazivao je Primorac ispričavši primjer iz prakse:
- Došao nam je u bolnicu mlad čovjek, od 33 godine, sav u panici rekavši da mu je otac umro s 36 godina i da se svaki dan budi sa strahom da će umrijeti. Nakon što smo mu utvrdili kanalopatiju, genetsku bolest koja je zaslužna za 20 posto srčanih smrti kod svih koji nemaju strukturne malformacije, implantirali smo mu defibrilator, onakav kakav je dobio i švedski nogometaš Erikson, i sada je on sretan čovjek.
Među predavačima ovog tečaja bio je i ugledni kardiolog Mladen Jukić koji je govorio o indikacijama za kardiološki pregled kod mladih sportaša.
- Ako se primjećuje bilo kakva nelagoda, pritisak u prsima, šut, sportaša treba uputiti na kardiološki pregled. U praksi sam imao nekoliko slučajeva kada sam mladim ljudima morao zabraniti bavljenje vrhunskim sportom. Zbog sumnje u ishemiju, kod nas je na pregled došao vrlo talentirani 19-godišnji Nigerijac kojeg je Dinamo htio uzeti. Nažalost, njegova lijeva koronarna arterija bila je potpuno u mišiću što je predstavljalo veliki rizik od iznenadne srčane smrti. Otišao je on i u München no i tamošnji kolege su mu rekli isto. Bilo mi ga je žao, plakao je kao kišna godina jer je od nogometa živio.
Kardiolog Jukić iznio je i vrlo zanimljiv podatak o tome da se u SAD-u kod preventivnih pregleda sportaša uopće ne traži EKG. Što zbog mogućnosti da bude netočan a još više zbog njegove cijene. U Europi pak ima zemalja u kojima preventivni pregledi sportaša uopće nisu obvezni a to su Austrija, Belgija, Finska, Irska, Španjolska, Švedska i Velika Britanija što je podatak kojeg je prezentirala Marina Milaković, specijalist medicine rada i sporta, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:
- Od 30 europskih zemalja u njih 70 posto standardni preventivni pregledi su obvezni, pri čemu su velike razlike u opsegu pregleda, a u ostalima se tek toplo preporučuju. Nekolicina naših nacionalnih sportskih saveza izradili su sami svoje pravilnike a to su motociklistički, nogometni, rukometni, auto i karting te boksački savez koji je išao toliko daleko da je propisao i kontraindikacije za bavljenje boksom.
A zanimljivo je predavanje imao i direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak koji je govorio o epidemiološkim aspektima pregleda sportaša upozorivši da neki sportaši propuštaju preporučena cjepiva zbog straha da bi im moguće, uglavnom benigne, nuspojave mogle utjecati na izvedbu.
- Zato se sportaši trebaju cijepiti na vrijeme, pogotovo oni koji idu u zemlje s nižim higijenskim standardom odnosno epidemiološki rizična područja u kojima, recimo, mogu oboljeti od žute groznice ili malarije. No i na natjecanjima koja se održavaju u razvijenim zemljama sportaši mogu doći u kontakt sa zaraznim bolestima kojih u Hrvatskoj nema kao što su trbušni tifus, poliomijelitis, rubele... I zato je naša preporuka da sportaši prije odlaska na velika natjecanja navrate u našu, kako je mi zovemo, "putnu ambulantu".
Jedan od najboljih hrvatskih dijagnostičara Igor Borić govorio je pak o cjelovitoj obrani sportaša i trenera nakon preboljenja od COVID-19.
- Studija izvedena na 12 tisuća sportaša pokazala je da je čak 17 posto sportaša koji su COVID-19 preboljeli imalo neki od oblika kroničnih simptoma a primijećeno je da je tri posto sportaša dobilo blaži oblik miokarditisa koji je jedan od najčešćih uzroka iznenadne srčane smrti.
Da su preventivni pregledi najvažniji u adolescentskoj dobi govorio je ortoped Miroslav Smerdelj, stručnjak s dugogodišnjim stažem u sportskoj medicini:
- Adolescencija je razdoblje života u kojem su promjene vrlo brze i kada preko noći može doći do patoloških stanja.
U to ime pohvalnom se čini inicijativa HOO-a, koju je prezentirao fizijatar Dinko Pivalica, da se uvede zdravstveni karton sportaša
- Nema to rezultata koji je vrijedan sportaševa zdravlja. I zato bi sve te informacije i nalaze trebalo sistematizirati i pri tome osigurati pravni aspekt maksimalne zaštite istih. Još efikasnije bi bilo kada bismo zdravstveni karton sportaša, kad smo s njima na velikih natjecanjima, mogli imati na mobilnoj aplikaciji.
U u njoj bi se zacijelo našlo i ponešto nalaza od uglednog pulmologa Marka Jakopovića, negdašnjeg atletskog četiristometraša, koji je iznio zanimljive podatke među kojima neki mirišu i na "igre bez granica":
- Čak 25 posto sportaša u sportovima izdržljivosti ima neku kroničnu respiracijsku bolest, najčešće astmu. U plivanju je ta brojka čak 40 posto, možda i zbog klora, a u zimskim sportovima 30 posto. Deset posto sportaša ima potrebu za medicinsko izuzeće i zbog mogućnosti kontaminacije dopingom moramo paziti što prepisujemo. Na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. čak 25 posto britanskih sportaša imalo je kronične respiracijske bolesti. Dvoje britanskih olimpijskih pobjednica, biciklist Bradley Wiggins i plivačica Rebecca Adlington, su astmatičari baš kao i trofejna atletičarka Paula Radcliffe. Zbog svega toga meni je žao da je naša skijašica Ana Jelušić završila svoju karijeru zbog astme jer s tom bolešću se očito može ostati u vrhunskom sportu.
Jedan poseban svijet prikazao je pak Milan Milošević koji je govorio o pregledima paraolimpijaca prezentiravši pravi kategorizacijski labirint klasifikacije sportaša s invaliditetom.
- Primjerice, para stolni tenis ima 11 kategorija. Prvi pet u kolicima, drugih pet bez kolica a 11. je kategorija mentalne retardacije. Putovanja i nastupi parasportaša izrazito su zahtjevni, no s njima je vrlo zanimljivo, daje draž, i to ne bih mijenjao za ništa.
>> Menadžerici vatrenih dosadila propitkivanja: 'Nemam ulaznice ni dresove, ne snimam ni čestitke'