POVIJEST

Od prosječne brzine 46 km/h do čak 243 km/h

26.03.2009.
u 10:23
Pogledaj originalni članak

Iako je moderno doba Formule 1 počelo prvim službenim prvenstvom 1950. godine, korijeni F1 sežu u kraj 19. stoljeća, kada su se u Francuskoj i Italiji održale prve kružne utrke bolida. Staze su bile uske i makadamske, bolidi teški i visoki, a prosječna brzina otprilike 46 km/h. Prva službena Grand Prix utrka održana je 1906. u Le Mansu, a pobjednik, Mađar Ferencz Szisz, kružnu je stazu dugu 700 milja prešao prosječnom brzinom 100 km/h.

Utrke preteče Formule 1 postale su masovne tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća, no početak organiziranog prvenstva odgođen je zbog II. svjetskog rata. Inauguracijsko prvenstvo Formule 1 održano je 1950. godine, a pobjednik je bio Talijan Giussepe Farina u Alfi koji je za dlaku pobijedio momčadskog kolegu Argentinca Juana Manuela Fangija. Argentinac je naslov osvojio već sljedeće sezone i još četiri u idućih šest godina te se tako prometnuo u jednog od najvećih vozača u povijesti.

Šezdesete godine obilježila je potpuna dominacija britanskih vozača koji su od 1962. do 1973. osvojili 12 uzastopnih naslova (najviše Jackie Stewart – tri).

Važna godina Formule 1 jest 1968. kada je Lotus na bolid prilijepio reklamu Imperial Tobacca te tako uveo sponzorstvo u taj sport. Veliki pomak u razvoju bolida Formula je doživjela 1978. godine kada je Lotus uveo zemljani efekt aerodinamike koji je bolidima osigurao golem downforce i uvelike povećao brzinu na zavojima.

Sljedećih godina momčadi su počele proizvoditi motore s turbo punjačima od čak 1000 konjskih snaga. Ti motori bili su i ostali najsnažniji ikad napravljeni. Nelson Piquet s takvim je motorom (Brabham BT50) VN Austrije 1983. godine odvozio prosječnom brzinom od čak 243 km/h.

Zbog bojazni od nesreća, FIA je zabranila njihovu proizvodnju 1989. godine te uvela ograničenja u snazi motora (današnji imaju oko 750 konjskih snaga). Mnogi se sa sjetom prisjećaju razdoblja od 1988. do 1993. godine koje je obilježilo veliko rivalstvo Brazilca Ayrtona Senne i Francuza Alaina Prosta.

Francuz se umirovio 1993., a godinu dana kasnije Senna je poginuo na tragičnom zavoju Tamburello na VN San Marina. Razdoblje od 1994. do 2004. obilježio je Michael Schumacher, najuspješniji vozač svih vremena sa sedam naslova.

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Pogledajte na vecernji.hr