U posljednjih 10 godina u čak devet navrata ukupni pobjednici Svjetskog kupa bili su skijaši koji su po vokaciji brzinci. Samo je Benjamin Raich u sezoni 2005./06. osvojio Veliki kristalni globus primarno zbog pobjeda u tehničkim disciplinama (tri u veleslalomu, tri u kombinaciji i jedna u slalomu).
Još devet utrka do kraja
Tada su se još uvijek vozile klasične kombinacije koje su podrazumijevale dvije slalomske vožnje i veće izglede tehničara. Posljednjih sezona voze se uglavnom takozvane superkombinacije, sa samo jednom slalomskom utrkom i spustom ili superveleslalomom. Ove godine samo je u Kitzbühelu vožena klasična kombinacija (u kojoj su Kostelić i Zrnčić-Dim bili drugi i treći).
O svemu tome razglabamo u svjetlu izgleda Ivice Kostelića da upravo on ove sezone osvoji nacjenjeniji naslov u Svjetskom kupu. Do kraja sezone preostalo je još devet utrka, od toga pet u brzinskim disciplinama. Još se voze po dva slaloma i veleslaloma te tri spusta i dva superveleslaloma.
Premda tri prva mjesta drže tehničari (Kostelić 802, Grange 771, Raich 669), raspored u dobru poziciju stavlja brzince Svindala (711) i Cuchea (647). Četvrtoplasiranog Svindala jer se karavana seli u njegovu Skandinaviju, u norveški Kvitfjell i švedski Äre, a petoplasiranog Cuchea jer on osim spusta i superveleslaloma dobro vozi i veleslalom (pobijedio je u Sestriereu).
Gledajući njegovu povijest – osmerostruki je pobjednik Svjetskoga kupa – završni raspored bi trebao odgovarati i Raichu. Austrijanac ima tri mala globusa u veleslalomu i dva u slalomu, ali i dvije ukupne pobjede u kombinaciji.
Na temu favoriziranja brzinaca mnogo puta smo razgovarali s Antom Kostelićem i lako se složili da je izmišljanje superveleslaloma i superkombinacije bilo podilaženje Austrijancima i Švicarcima.
Najjačim skijaškim lobijima odgovara da ima što više brzinskih utrk, jer upravo oni imaju najviše brzinaca, ali i padina, odnosno staza na kojima brzinci mogu trenirati.
Vrh i bez malog globusa
Ivici se može dogoditi da bude ukupni pobjednik Svjetskog kupa sa samo jednom pojedinačnom pobjedom (slalom, Alta Badia) i bez ukupne pobjede u jednoj od disciplina, što je domet koji je posljednji ostvario Lasse Kjus 1996. (bio je treći u veleslalomu i superveleslalomu).
Isto tako, Ivici se može dogoditi i da ostane bez ičega osim zadovoljstva s najsvestranijom sezonom u karijeri. No Kostelići su uvijek najviše cijenili svestranost pa je tako Antu Kostelića od svih Janičinih sezona ponajviše ispunila ona u kojoj je ona izborila pobjede u svim disciplinama.
Ukupna pobjeda, odnosno “overall” za Kosteliće uvijek je bio isto što i uspješna potraga za Svetim Gralom.