Osvojili li novi izbornik Željko Babić s rukometašima Hrvatske danas brončanu medalju na Europskom prvenstvu, napravit će pravo malo sportsko čudo. Jer, s pomlađenom reprezentacijom, s pet debitanata, igrati za medalju velika je stvar. Ulaskom u polufinale EP-a Babić je “kupio” ulaznicu da vodi reprezentaciju sigurno u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Riju 2016. godine.
Rio je imperativ
Ako se plasiramo na Igre, sigurno će voditi i lipanjske kvalifikacije za plasman na Svjetsko prvenstvo u Francuskoj 2017. godine. Naravno, ako osvojimo broncu, onda tih kvalifikacija neće ni biti. Osvoji li na kraju četvrto mjesto, za Babića će to biti prolazna ocjena. Dobit će čvrstu četvorku bez obzira na to što ćemo u tom slučaju završiti turnir s polovičnim uspjehom – četiri pobjede (Bjelorusija, Island, Makedonija, Poljska) i četiri poraza (Norveška dvaput, Francuska i Španjolska).
No, morat će Babić za buduće akcije neke stvari bitno promijeniti. Neke stvari koje su ovdje bile u najmanju ruku čudne. Primjerice, Ivan Čupić. Izbornik je Vorija i njega udaljio iz reprezentacije za HEP Croatia Cup zbog samo njemu znanih razloga. Potom je Čupića ne samo vratio u reprezentaciju već nakon krivnje nagradio mjestom u prvoj sedmorci. E sad, ili je Čupić kriv ili nije, tu se izbornik malo “izgubio”. Ako je htio trenirati strogoću na jednom od najboljih desnih krila, nad čovjekom koji ima dosta godina, onda pardon...
Kad smo već kod Čupića, ostaje pitanje zašto je izbornik uporno njemu davao prvenstvo izvođenja sedmeraca kad je bilo očito da mu to ne ide za rukom. Od tri sedmerca, sva tri je promašio.
Onda pitanje Marka Mamića. Marko je budućnost hrvatskog rukometa i on ovdje morati igrati.
– Dok sam izbornik, on će mi počinjati svaku utakmicu na mjestu lijevog vanjskog pucača – govorio je Babić uoči Europskog prvenstva.
Gubio se tijekom turnira
Mamić je doista počinjao u prvoj postavi, a onda je preko noći “nestao”. Protiv Poljske i Španjolske nije odigrao ni jednu jedinu minutu. A dečko ima strašan šut, dečko je budućnost, dečko mora stjecati iskustvo. Od sjedenja na klupi i nema nekakve koristi.
Vratari su posebna priča. Mirko Alilović je izborniku bio broj jedan. A onda odjednom ključnu utakmicu protiv Poljaka počinje Ivan Stevanović. I Stiv bude među boljima, a Babić ispadne čovjek sa sjajnom vizijom i idejom. No, preko noći Babić sve vraća na početak i protiv Španjolaca opet počinje Alilović. To sad više nije bila hrabra odluka. Izbornik se ne bi trebao gubiti u ovako važnim odlukama i možda bi mogao koji put poslušati svog trenera vratara.
Dva detalja koja izbornik nikako više ne bi trebao ponoviti su onaj kada je zvao time-out desetak sekundi prije kraja utakmice s Poljskom. Time-out na plus 14? Poljski izbornik Biegler i 15.000 navijača u Tauron Areni kipjelo je od bijesa. To je za sve bilo podcjenjivanje suparnika.
Kako objasniti odluku da posljednji sedmerac u polufinalu protiv Španjolske izvodi Luka Cindrić. Dečko koji nije igrao ni minute. Valjda je to Cindriću trebala biti nagrada što uopće nije igrao. Drugog objašnjenja nema jer Štrlek i Horvat, koliko smo mogli vidjeti, bili su sasvim zdravi i spremni za izvođenje sedmeraca.
Naravno, ima Željko Babić i svojim dobrih strana. Ne viče na igrače, ne tuče ih, ne provocira ih. Čovjek zna odlično složiti taktiku, odraditi trening. I nije samo jedan posto zaslužan što danas igramo za broncu. Ipak je Hrvatska u Poljskoj završila ispred Francuske, Danske i domaćina koji su prije turnira slovili za ozbiljne kandidate za zlato.
>>Zovko: Nejasno je zašto Duvnjak nije više igrao, vratari nisu odlučili
Los izbor za izbornika!