Srpska košarka umrla poslije duge i teške bolesti

"Sinoć je u Novom Sadu, poslije duge i teške bolesti, srpska košarka napokon umrla. Tri godine ubijali su je naši košarkaši i sada im je to konačno uspjelo."
 Tim je riječima započeo tekst, naslovljen s "E, sad je stvarno mrtva", novinar beogradskog tabloida "Kurir". Autor teksta cinično završava: "Dobro došli u zemlju košarke! Čega, bre?!".

Galski pijetlovi nisu se dali skuhati u srpskom loncu. Jer, srpski kuhari bili su nesložni i samoljubivi. Jedan na drugoga nasrnuli su Jarić i Rakočević, čija je mržnja generator problema, sukobili su se međusobno i Tomašević i Jarić. U momčadi je zavladala takva nesnošljivost da su se od Novog Sada do Beograda, službenim autobusom, vozila samo dvojica igrača (Jarić i Šćepanović).  
- Mislio sam da su naši igrači ljudi. Takvu sebičnost, takvo nepoštovanje suigrača nisam nikad vidio. Oni i nisu ljudi, a ja se bojim da bih mogao završiti i u ludnici.

Obradović se brani da je povukao iz igre Radmanovića jer se nije htio vraćati u obranu, jer mu Rakočević u protunapadu nije htio dati loptu. Oni koji Obradovića ne vole predbacuju mu da je za sve ipak najviše on kriv. Tako Zoran Slavnić tvrdi: 

- Reprezentacija je katastrofalno vođena, a nije imala ni vođu na terenu. Prva je obveza trenera da osmisli igru i stvori dobro ozračje u momčadi, a Obradoviću su za sve krivi igrači.  
- Predbacujem si što vama novinarima nisam odmah rekao kakvi su odnosi među igračima. Sastavljam petorke na osnovi toga tko sa kim ne govori. Jedni druge ne mogu ni vidjeti - branio se izbornik, koji sigurno odlazi, baš kao i šestorica igrača, Bodiroga, Rebrača, Gurović, Šćepanović, Tomašević i Milojević.

Srbi su na OI u Sydneyu bili šesti, na EP-u u Turskoj prvi. Potom su kiksali na EP-u u Švedskoj (sedmi), a potpuni raspad reprezentacija Srbije i Crne Gore najavila je 11. mjestom na OI u Ateni. Srbi i Crnogorci doživjeli su sve ono, i to u puno težem obliku, što je hrvatska košarka doživjela prije njih. (db)

Da u nedjelju nije donirala pobjedu Nijemcima, Rusija bi iza sebe imala tri odlične utakmice. No, s Rusima nikada ne znate. Kakvi će se probuditi i kako će igrati. Talenta im ne manjka, Kiriljenko je klasa za sebe, Hrjapa i Monja također, tamnoputi Holden se, izgleda, uklopio. No, jedna utakmica sve može promijeniti. Grci, pak, imaju momčad bez zvijezda, ali i samopouzdanje veće nego lani kad su bili domaćini Olimpijskih igara. Izraelci su se namučili u eliminacijskom susretu s Grcima, tvrde da su ih uništili i suci. No, to su danas prošla vremena. Dimitrios Diamantidis je ključan. Najbolji je obrambeni igrač Europe i prvi dodavač dosadašnjeg dijela EP-a. Branič koji blokira centre i inicijalna iskra svih grčkih nada. Nadarenost? Nadareni su Rusi, Grci su nešto mnogo dosadnije... (tp)

Francuzi su šokirali SiCG, ali na tome ne namjeravaju stati. Tony Parker i hrpa tipova kojima je jedini zadatak skočiti zubima do vrha ploče, ako je to moguće. Tony je u prve tri utakmice igrao katastrofalno, u subotu i nedjelju kombinirano je gađao 22-2, a onda je u utorak poveo Francuze u čudo. Litva igra najljepše, Litavci uživaju s loptom. Opet sukob nadarenosti i snage. Intimno, voljeli bismo Litvu vidjeti u polufinalu. No, može li Šiškauskas odvesti svoje mlade suigrače stubu više? U Litavaca su još tri zastave, s trojicom velikana. No, Macasa i Šarasa nema, ostao je samo Šiška... (tp)