'To što rade Hrvati ne može dostići nijedna plaćena kampanja. Scena s otvaranja OI me jako zasmetala'

Zbog svoje sportske prošlosti (nogomet, tenis, američki nogomet), ali i vidljive angažiranosti, novi ministar turizma i sporta Tonči Glavina (43) dobro je prihvaćen unutar domaće sportske zajednice. Često ćete ga vidjeti na sportskim događanjima te vam neće ostaviti prostora da pomislite da mu je turizam (naša najvažnija gospodarska grana) iole važniji od sporta (najefikasnija promotivna grana hrvatske države).

Kako komentirate nastup hrvatskih sportaša u Parizu. Je li sedam medalja zadovoljavajuće?

– Ponosni smo zaista na sve olimpijce. Ovih sedam medalja – dva zlata, dva srebra i tri bronce – izniman su uspjeh. Gledajući kriterij broja medalja u odnosu na broj stanovnika mi smo u svjetskom poretku zauzeli 12. mjesto, a među europskim zemljama visoko četvrto mjesto iza Mađarske, Gruzije i Nizozemske. A to je izniman uspjeh.

Kakav dojam na vas ostavljaju naši vrhunski sportaši?

– Prije svega osjećam poštovanje i divljenje. U svoj svojoj veličini oni su i dalje vrlo jednostavni i ponizni te ljudi velika srca, koji su i veliki humanitarci i domoljubi. Mislim da nam svima mogu biti primjer i drago mi je da i mlađe generacije imaju tako kvalitetne uzore.

Što kažete za pariške Olimpijske igre kao organizacijsku cjelinu?

– Organizirati takvu vrstu sportskog događanja sigurno je složen i zahtjevan proces. Mislim da su se Francuzi pokazali kao dobri domaćini. Sigurno je nekih nedostataka bilo i razina zadovoljstva nije kod svih ista, ali to je normalno kod događanja s tako puno aktera i paralelnih procesa. No svakako je plus ovih Igara što su se prvi put u povijesti održavale doslovno po cijelom gradu, na borilištima na otvorenom, u fascinantnim dijelovima Pariza. I posjećenost je uistinu bila jako velika.

Jesu li doista sportašima problematične teme bili kreveti, sobe bez klime i hrana?

– Moram priznati da nisam to tako doživio, u razgovoru s našim sportašima s kojima sam bio nisam dobio dojam da je bilo nekih velikih problema. Oni su svi bili izričito fokusirani na svoje nastupe te kvalitetnu pripremu.

A kakvi su vaši dojmovi vezani za svečanosti otvorenja i zatvaranja?

– Bilo je puno napisa vezano za asocijaciju na Isusovu posljednju večeru upravo na ceremoniji otvaranja, koja je po mom mišljenju bila neprimjerena i pretjerana i naravno da mi je to kao kršćaninu bilo zasmetalo. Poslije su organizatori i objasnili svoju intenciju i ispričali se pa je to možda u neku ruku zasjenilo zaista veličanstveno otvorenje Igara. Zatvaranje sam popratio putem medija te mogu reći da je bilo baš hollywoodski i lijepa uvertira u ono što nas očekuje u Los Angelesu 2028. godine.

Je li vas kao i naše vaterpoliste rastužio onakav ishod finala ili ste vi to racionalnije sagledavali već u tom trenutku?

– Kao srčanom navijaču svih naših sportaša, naravno da ostaje žal za zlatom, ali s obzirom na to da smo ušli u povijest kao reprezentacija koja je u istoj godini osvojila europsko srebro, svjetsko zlato i zaključila sezonu s olimpijskim srebrom, ne mogu biti nego ponosan i zahvalan našim "barakudama".

Koja vas je od naših sedam medalja najugodnije iznenadila?

– Svaka je medalja probudila u meni nove emocije sreće i ugodnog iznenađenja. Od svih nemoguće je izabrati jednu, svaka je bila posebna na svoj način.

Znamo kakav je slučaj s našim nogometašima, no koliko sportaši olimpijci svojim uspjesima čine u pozicioniranju Hrvatske u svijetu?

– Svaki uspjeh sportašica i sportaša ogromna je promocija Hrvatske u svijetu. Takav učinak ne može dostići nijedna plaćena promotivna kampanja. I zato smo posebno zahvalni što su hrvatski sportaši najbolji ambasadori naše zemlje. To jasno pokazuju i podaci pretraživanja Hrvatske na Googleu, kada se takav uspjeh dogodi, broj objava na društvenim mrežama bude jako velik. Vlada prepoznaje sve što naši sportaši čine za Hrvatsku te smo upravo uoči početka Olimpijskih i Paraolimpijskih igara donijeli i novi Pravilnik kojim smo povećali državne nagrade za vrhunska sportska postignuća za 50 posto. To je drugo povećanje ovih nagrada u mandatu ove Vlade, 2017. smo ih povećali 100 posto, a sada još 50 posto. Tako su naši osvajači medalja u Parizu dobili 41.000 eura za zlato (dosad je bilo 27.650), 26.000 za srebro (dosad je bilo 17.300) i 18.000 za broncu (dosad je bilo 12.250).

S obzirom na to da ste Splićanin, i to s Pujanki odakle je i olimpijska pobjednica Barbara Matić, zaslužuje li taj klub bolju dvoranu od one u atomskom skloništu?

– Svaki sportaš zaslužuje najbolje uvjete treniranja. Ova Vlada prva je to i prepoznala i odmah smo krenuli u rješavanje tog izazova. Naravno da sve izazove s kojima se susrećemo ne možemo riješiti preko noći, ali zaista je puno u ovom relativno kratkom vremenu napravljeno jer prije 2016. država nije ulagala u lokalnu sportsku infrastrukturu, a i općenito je ulaganje u programe lokalnog sporta bilo puno manje, jer znamo da je sport na lokalnoj razini prvenstveno briga i nadležnost lokalne zajednice, što je primjerice slučaj i s dvoranom na Pujankama. No Vlada je uvidjela problem sporta na lokalnoj razini i odlučila je i sa svoje strane pomoći te je upravo za sportsku infrastrukturu na lokalnoj razini do sada osigurala gotovo 25 milijuna eura te je obnovljeno ili sagrađeno oko 330 infrastrukturnih projekata. Uz to, ulažemo i u programe lokalnog sporta za koje je osigurano gotovo 14 milijuna eura te se tim programima omogućilo bavljenje sportom za više od 430.000 naših građana te je 30.000 djece naučilo plivati. Jednako tako 2016., kada je predsjednik Plenković došao na čelo Vlade, proračun za sport bio je 28 milijuna eura, a danas on iznosi 120 milijuna eura, četiri puta više. Mislim da je i više nego očito zašto nosimo i epitet "sportske" Vlade. Cilj nam je da sportska infrastruktura bude dostupna svima i na tome predano radimo. Uz već spomenuta ulaganja u sportsku infrastrukturu iz državnog proračuna, sredstva za sportsku infrastrukturu osigurana su i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, i to za sportsku infrastrukturu u funkciji aktivnog turizma 37,2 milijuna eura te iz VFO-a, također za infrastrukturu, 40 milijuna eura.

VIDEO: Proslava za sportaše i građane: Svečani doček olimpijaca u Zagrebu i Splitu

Osim kad je riječ o nogometašima, svojedobno i rukometašima te Kostelićima, čini se da Hrvati nekako suzdržanije (osim možda u Splitu i Dubrovniku) dočekuju svoje olimpijske medaljaše nego susjedi Srbi.

– Ne bih se složio s time. Naši su sportaši u svakom dijelu zemlje dočekani u pravoj navijačkoj atmosferi. Ne možemo uspoređivati dočeke u većim gradovima s više ljudi i prostora za organizaciju s onima u manjim sredinama. Mislim da je tu važnije govoriti o emociji koju im hrvatski narod donosi i zahvalnosti koju im pokazujemo.

Kad smo već kod Srba, njihovi olimpijski pobjednici bivaju nagrađeni gotovo pet puta većom državnom nagradom nego naši olimpijski šampioni. Što reći na to?

– Gotovo milijun eura Vlada će dodijeliti osvajačima medalja s ovih Olimpijskih igara. Jednako tako, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU koja ima i institut trajnih naknada, tzv. sportskih mirovina, za koje se ukupno godišnje izdvaja četiri milijuna eura. Samim time, uzme li se procjena da će tu naknadu sportaš prosječno primati 30 godina (od svoje 45. godine), osvajač zlatne olimpijske medalje kroz ovaj institut dobit će dodatno još oko pola milijuna eura. Ova se Vlada sustavno brine o sportu u svim segmentima, spomenuo sam povećanje od 2016. koje je četverostruko, ulažemo sustavno u vrhunski sport, u sport djece i mladih, sportsku infrastrukturu… Ima zemalja koje ne nagrađuju uopće svoje sportaše, ima i onih koje nagrađuju još više nego Srbija, ali i veliki broj zemalja koje nagrađuju podjednako kao mi.

Znači li to da njihovi građani drže više do uspjeha svojih olimpijaca ili je tome možda tako jer trenutno imaju najboljeg tenisača svijeta (Đoković) i najboljeg košarkaša svijeta (Jokić) pa zapravo slave njih kao pojedince?

– Kao što sam rekao, mislim da Hrvatska svojom brigom, potporom, povećanjem izdavanja za cijeli sustav sporta, povećanjem iznosa državnih nagrada te uvođenjem trajnih naknada jasno i konkretno pokazuje koliko cijenimo uspjehe naših sportašica i sportaša.

Kako odgovoriti svima onima koji se protive trajnoj naknadi za osvajače olimpijskih medalja (nakon 45. godine) i trenere (nakon 55. godine)?

– Upravo na tragu svega rečenoga, hrvatska Vlada je odlučila, ponavljam kao jedna od rijetkih u EU, uvesti trajne naknade za osvajače olimpijskih medalja i trenere. Kao i u svemu, uvijek će biti netko tko je 'za' i uvijek će biti onih koji su protiv. Naš je stav jasan i mislimo da time dokazujemo koliko smo im zahvalni i koliko cijenimo njihov trud.

GALERIJA: Olimpijski snovi su najslađi, a olimpijske suze najtužnije. Ali nova je šansa već OI 2028.

Trebamo li se kao država, poput Mađarske, možda odrediti za određeni broj sportova u kojima smo tradicionalno uspješni pa njih još jače financirati?

– Naša disperziranost u sportovima čini nas jedinstvenima. To pokazuju i ove Olimpijske igre – sedam medalja u sedam različitih sportova, to je naše bogatstvo.

Kako spriječiti urušavanje kolektivnog sporta čiji je glavni razlog siromašenje klubova koji niti su u stanju dobro plaćati svoje trenere (osobito one koji rade s mladima) a niti mogu zadržati talentirane pojedince da im prerano ne odu u inozemstvo?

– Tradicija momčadskih sportova u Hrvatskoj je duga i jedna od prvih medalja koje smo osvojili kao samostalna država na Olimpijskim igrama bila je upravo medalja naših košarkaša. Ne bih se složio da je situacija tako dramatična. Sustavno radimo na promociji momčadskih sportova, kroz HOO povećali smo izdavanja ujedno i za momčadske sportove, izravno sufinanciramo županijske sportske zajednice, i to opremu te trenere djece i mladih do 18 godina, ulažemo u sportsku infrastrukturu diljem Hrvatske, čime stvaramo uvjete za bavljenje sportom.

Kao Vlada donijeli ste stratešku odluku da su Maksimir i Poljud građevine od nacionalnog interesa. No što je s ostalom sportskom infrastrukturom?

– Tako je, novim Zakonom o sportu Vlada je omogućila donošenje odluke o sportskim građevinama od nacionalnog interesa te su prvim takvim građevinama u srpnju 2023. proglašeni stadion Maksimir u Zagrebu i stadion Poljud u Splitu te smo za tu namjenu za prvu fazu osigurali 27 milijuna eura, za 2024. i 2025. godinu. Javni poziv za iskaz interesa za ovu godinu je u tijeku. U sljedećem razdoblju i ostale sportske građevine u različitim sportovima mogu biti proglašene građevinama od nacionalnog interesa.

Ulažemo u velika natjecanja

Što se može učiniti da postanemo još vidljivija destinacija sportskog turizma?

– Već sada smo napravili veliki iskorak. I drugi kongres sportskog turizma u organizaciji Svjetske turističke organizacije održao se upravo u Hrvatskoj, što je potvrdilo naš status destinacije sportskog turizma. Naravno da se na toj karti moramo u budućnosti istaknuti i više, zato smo posebno zadovoljni što smo i kroz NPOO i VFO uspjeli osigurati dodatna sredstva za infrastrukturu aktivnog turizma, i to u ukupnoj vrijednosti većoj od 77 milijuna eura.

Koliko je u tom smislu važno da se naši nacionalni savezi kandidiraju za domaćinstva velikih natjecanja kao što su to za 2025. učinili rukometni i hrvački savez koji će biti domaćini svjetskih prvenstava?

– Važno je svakako. Zato je Vlada otpočetka mandata prepoznala važnost velikih sportskih natjecanja i u velika međunarodna sportska natjecanja koja se održavaju u Republici Hrvatskoj putem natječaja te izravnim financiranjem iz državnog proračuna uložena su 43 milijuna eura u 140 velikih natjecanja, a od toga je samo u 2024. godini osigurano 13,5 milijuna eura. U sljedećoj godini, kao što ste rekli, održavaju se dva svjetska prvenstva, rukometno i hrvačko, koja je Vlada podržala s ukupno 11 milijuna eura. Ove godine Vlada je dala i milijun eura za domaćinstvo Europskih sveučilišnih igara koje će se 2028. održati u Splitu, a donijet će novi iskorak u razvoju akademskog sporta, ali i infrastrukture.