Top 5 činjenica o ruskom rublju koje sigurno niste znali

Odlučite li se bodriti naše nogometaše na predstojećem svjetskom prvenstvu imajte na umu da je u Rusiji jedino sredstvo plaćanja njihov rubalj. Ostale valute ne primaju, a rubalj možete kupiti u mjenjačnicama Sberbanke u Rusiji. Savjetujemo vam da sa sobom ponesete dolare ili eure jer ostale valute baš i nemaju prođu. 

Prema trenutnom tečaju jedna kuna vrijedi 10 rubalja, no ruska je valuta u svojoj sedam stoljeća dugoj povijesti znala biti puno vrednija. Kovali su je iz srebra, platine, ali i iz bakra. Kad je devalvirala za vrijeme financijske krize zvali su je derevjani (drveni). Nikad nije bila u opticaju izvan Rusije.

U posljednje vrijeme se i to mijenja, pa se njome može plaćati u Kini, a uskoro bi to mogle odobriti i europske zemlje u koje Rusi masovno dolaze kao turisti.

1. Prozvali su je prema šavu od lijevanja

U ranom Srednjem vijeku u Rusiji nije postojalo rudarstvo i za kovanje novca korišteno je uvozno srebro. Ono se pretapalo u poluge koje su krajem 13. stoljeća dobile naziv „rublji". Riječ „rubalj" nastala je zato što su poluge nakon lijevanja na sebi imale šav, odnosno rub. Za razliku od današnje vrijednosti prvi su rublji vrijedili mnogo više, za samo jedan moglo se kupiti stado krava. No, rijetko tko ih je posjedovao, a za svakodnevna plaćanja koristili su se strani novčići.

2. Decimalni sustav rublja kopirale su druge svjetske valute

Prvi rublji počeli su se kovati tek 1704. za vrijeme vladavine Petra Velikog. Bio je to prvi novac na svijetu čija se vrijednost utvrđivala decimalnim sustavom. Kasnije su tu inovaciju slavnog ruskog cara preuzele i valute drugih zemalja te su kovale novčiće u vrijednosti ½, 1/5, 1/10 i 1/20 osnovne valute. 

3. Postao je gigantski da ga ne falsificiraju

Kovanje bakrenog rublja velikih dimenzija: promjera 7,5 cm, debljine 3,5 cm i mase 1 kg uslijedilo je nakon što su ga počeli falsificirati. Ova rijetka kovanica nikada nije imala široku primjenu, a jedan njezin primjerak prodan je na aukciji 2003. godine za 80.000 dolara, što je mnogima izmamilo osmijeh na lice. Naime samo šest godina prije, u doba krize u Rusiji, jedan je dolar vrijedio pet do šest tisuća rublja. Zbog tako niske vrijednosti Rusi su svoju valutu nazvali derevjani (drveni).

4. Uveli platinaste kovanice jer su im srebrni bili preskupi

Nakon što su na Uralu otkrili platinu, u Rusiji su 1828. pušteni u promet rublji iskovani od tog plemenitog metala. U to vrijeme njegova vrijedna svojstva nisu bila poznata, pa je platina bila daleko jeftinija od zlata, a naročito od srebra. 

5. Tiskali su ga na svili i etiketama od vina

Kad su u Rusiji nakon Oktobarske revolucije uveli tiskan novac, srebrni i papirnati rubalj je jednako vrijedila. No zbog financijskog kaosa koji je nastao srebrni je uskoro vrijedio tri do četiri puta više od papirnatog. Rublje je na ruskom Dalekom istoku tiskao japanski trgovac Gentaro Simadi, dok je kan Hive novčanice izrađivao od svile. U Jakutiji, koja je oskudijevala u papiru, novčanice su tiskane na etiketama za vino dobivenim iz privatne zbirke jednog mjesnog službenika. Kroz povijest rubalj je više puta denominiran, a 2013. građani su odabrali njegov novi simbol. Birali su na internetu između pet ponuđenih rješenja. 

Poželite li otići na prvenstvo u Rusiju, također postoji rješenje u znaku broja pet. Sberbank  nudi Daj 5! gotovinske kredite s fiksnom kamatnom stopom od pet posto i realizacijom u petoj brzini.  

>> Pogledajte Večernji pressing sa Tončijem Gabrićem