Živjet će ova Kraljica i nakon Ivice

Zacijelo nije lako (pre)živjeti kada se viša sila obruši na vaše životno djelo makar to bilo i njeno najblaže izdanje u obliku manjka snijega. Stoga se loše osjeća i direktor VIP trofeja Snježne kraljice Vedran Pavlek. Nakon otkazivanja priredbe, čiji je on motor i generator, sjedili smo u Tomislavcu i razgovarali.

– Za nas iz najužeg vodstva utrke bilo je najemotivnije, no ja sam već pet dana bio spreman na to. A tih pet dana bilo je teško pronaći motivaciju kada znaš da možda radiš u prazno. Radna motivacija mijenjala nam se kao i prognoza. Sada, pak, što prije moramo obaviti svu papirologiju, zaključiti priču sa svim partnerima, dobavljačima, sponzorima. Moramo izvući pouke i kvalitetnije se pripremiti za najlošiji scenarij, a to značiti tražiti da se napravi novo jezero, ali i pripremiti se da proizvodimo snijeg u dolini u slučaju ovakvih inverzija – započeo je Pavlek, kojemu zacijelo predstoji dokazivanje troškova švicarskom osiguravatelju.

A oni će zacijelo prevrnuti svaki račun, a vjerojatno će tražiti i slike svih montažnih objekata koji silno poskupljuju ovu priredbu.

– Prvi put se susrećem s time i moram ući u to pa ću za nekoliko dana biti pametniji.

Bolje ovo nego na dan utrke

Ipak, ovo je bolje nego otkazivanje na dan utrke?

– Mariboru se to dvaput dogodilo i to je još teža situacija. Zamislite da smo još tjedan dana radili danju i noću i da se na kraju ne vozi. Za mene je veće čudo da smo održali utrku devet godina zaredom bez minute kašnjenja nego da smo u jednom satu u 10 godina morali jednu utrku otkazati. Mi smo često hodali po rubu, a tako će zacijelo biti i dalje sve dok se ne riješi pitanje akumulacijskog jezera.

A jezero na Sljemenu ima samo 4500 kubika vode i najmanje je od svih jezera na mjestima na kojima se organizira Svjetski kup – u prosjeku takva jezera imaju 20.000 kubika vode, pa i više.

– Sva ozbiljnija skijališta na svijetu imaju jezera s dovoljnim količinama vode.

Neki su mišljenja da će se s odlaskom Ivice Kostelića u mirovinu zagrebačka utrka ugasiti.

– Najbolji dokaz da to neće biti tako jest i ženska utrka bez Janice koja je imala posjet iznad mog očekivanja. Osim toga, mi imamo odličan naraštaj novih  slalomaša u Zubčiću, Vidoviću, Rodešu, a ne treba zaboraviti ni Šamšala i Zrnčić-Dima.

Kad je već spomenuo Šamšala, neki mu kao direktoru reprezentacije predbacuju što ga još uvijek drži u reprezentaciji jer sa 28 godina više ne predstavlja perspektivu, a samo je ušao u drugu vožnju Svjetskog kupa.

– Istina je da Šamšal nema najčvršću glavu, no on nakon Ivice ima najbolje slalomske bodove. Ipak, to mu ništa ne jamči ako mlađi budu bolji, no njegov primjer dokazuje okrutnost skijaškog sporta, koliko je taj sustav nepravedan i koliko je teško probiti se. Možeš biti ne znam kako dobar, no ako pukne staza, ni Hirscher sa startnim brojem 60 ne bi ušao u drugi lauf.

No, Ivica je sa startnim brojem 64 čak i pobijedio?

– Ivici je tog dana sve išlo u prilog, a bio je u naponu snage. Već drugi dan bio je peti i s ta dva plasmana ušao je u prvu skupinu, iz koje je svih ovih godina ispao možda na jednoj ili dvije utrke. Ti su ga dobri brojevi štitili. Inače, broj skijaša koji mogu startati još je jedan razlog zbog kojeg je šteta što nema sljemenske utrke jer bismo kao domaćini imali pravo na šest skijaša.

Je li to glavni razlog zbog kojeg je nastala ova utrka?

– Nema nijednog ozbiljnog nacionalnog skijaškog saveza u svijetu koji nema domaću utrku jer biti bez utrke jest kao da Dinamo i Hrvatska stalno igraju u gostima. Prvo smo se ušuljali u ženski kalendar jer smo samo tako mogli dobiti mušku utrku, do koje je puno teže doći. Osim toga, znali smo da je za nas samo jedna utrka dugoročno neisplativa.

U kojim su rasponima bili troškovi zagrebačke utrke?

– Između 23 i 28 milijuna kuna. Prva nas je stajala 23, a druga 28, a sve ostalo je bilo između. Prošla je bila 23,5 milijuna kuna, a imali smo tri utrke po cijeni jedne – žensku, mušku i utrku legendi.

Direktor se, čini se, ponosi strukturom proračuna utrke kojom organizacijski dirigira.

– Samo prve godine potpora nam je iznosila jednu trećinu proračuna, dok su idućih godina naši komercijalni prihodi uglavnom oko 75 posto proračuna. Dakle, potpora Grada i države iznosi oko 25 posto.

VIP luksuz je neizbježan

Organizatori drugih međunarodnih priredbi u Hrvatskoj često su zavidni Snježnoj kraljici zbog takve podrške Grada?

– Nijedna druga priredba nema toliko komercijalnih prihoda kao mi. Naša je priredba skupa jer se sve događa u parku prirode pa svi objekti moraju biti montažni, a to je oko trećine koja svake godine ode u vjetar. Da nam je cilj na Cmroku, mi bismo se pokrili sa 16 milijuna kuna. Osim toga, tu su i troškovi transporta jer mi sve sudionike moramo dovesti gore, dok  je u jednom Schladmingu trošak nula.

Je li onda to (pre)naprezanje ljudi i sredstava uopće isplativo?

– Najbolji pokazatelj da je isplativo jest ovih 75 posto komercijalnih prihoda, a i status sljemenske utrke u svijetu. Gradonačelnik Bandić je shvatio da i na taj način može brendirati grad i da s ovom utrkom dobiva publicitet koji bi ga u televizijskim reklamama stajao pet milijuna eura.

Pavleku se vrlo često predbacuje luksuz koji se nudi u sljemenskim VIP šatorima, posebno onom platinastom, gdje se jedu najfinija jela i toče najskuplji pjenušci. Mora li to baš biti tako?

– Nijedno ozbiljno natjecanje u svijetu, nikakav teniski, golferski turnir ili utrka formule jedan, ne mogu proći bez toga jer sponzori žele svoj komfor. Da Kitzbühel nema onakav “hospitality”, on nikad ne bi bio to što jest i ne bi napunio proračun od sedam milijuna eura. Osim toga, na Sljemenu nema ničega pa moramo imati te šatore da bismo tamo ljude zadržali. U Schladmingu vi između dvije utrke možete otići u grad, na Sljemenu ne možete.

>> Evo kamo seli otkazana Snježna kraljica
>> Ove sezone nema Snježne kraljice; Pavlek: Šteta je velika