Srpska ja(g)njad na hrvatskom jelovniku

Dogovori li hrvatska Vlada novo gospodarsko povezivanje sa zemljama zapadnog Balkana, Hrvati će već na jesen moći jesti srbijansku janjetinu, piti mlijeko uvezeno iz tih krajeva ili kušati nektarine uzgojene u Srbiji i Crnoj Gori, kupljene u nekim od trgovačkih lanaca diljem Hrvatske. Naime, to su samo neki od proizvoda koji su dvostruko jeftiniji u susjednoj SiCG nego kod nas, a koje ćemo, htjeli to ili ne, morati uvoziti i time dovesti do propasti domaćih malih proizvođača.

Kila janjetine 14,65
Primjerice, kilogram žive vage janjetine kod nas stoji 21,65 kuna, a u Srbiji 14,65 kuna. Kad je riječ o janjetini, mora se napomenuti da je kilogram tog u našim restoranima najskupljeg mesa u Makedoniji još jeftiniji jer ona ima velike tržne viškove janjećeg mesa. Litra prve klase mlijeka kod nas je 2,90 kuna, a u SiCG 1,68 kuna. Voće ćemo također vjerojatno uvoziti jer cijena nektarine u susjednoj državi stoji 3,95, a kod nas 8,16 kuna. A vino i grožđe za vino neki će proizvođači vjerojatno uvoziti iz Makedonije, koja je već spremna pokriti dvije trećine potrošnje vina u Hrvatskoj.
 Cijenu tog udruživanja platit će obiteljska gospodarstva i mali poljoprivrednici  istaknuo je predsjednik HSS-a Josip Friščić, čija je stranka napravila analizu konkurentnosti hrvatske poljoprivredne i prehrambene industrije prema zemljama zapadnog Balkana. Kao jedan od razloga zašto su srbijanski i makedonski proizvodi mnogo povoljniji jest u tome što domaći poljoprivrednici plaćaju razne poreze, za razliku od poljoprivrednika u Srbiji.
 Meso iz Srbije domaćim proizvođačima stvorit će veliku nekonkurentnost, a upravo smo takvu proizvodnju poticali  kazao je Friščić i dodao da je ista situacija i s vinogradarstvom, koje potičemo već tri godine.

Pivac: Uvozit ćemo!
S druge strane, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić ističe da nema razloga za zabrinutost jer takva suradnja neće upropastiti domaću proizvodnju.
 Naš izvoz poljoprivrednih proizvoda veći je od srbijanskog, crnogorskog, makedonskog i bosanskog zajedno  uvjerava glasnogovornik i dodaje kako će se tako samo otvoriti nova tržišta za izvoz naših proizvoda.
Kad je pak riječ o proizvodnji vina, neki hrvatski vinari uvjeravaju da se prema postojećim zakonima uvezeno grožđe ne može koristiti za proizvodnju vina kod nas.
 Konzumno grožđe može se uvoziti, ali grožđe za vino ne može  ističe Dario Juroš iz Iločkih podruma. Dodaje kako je najveći problem to što Hrvatska nema strategiju što će proizvoditi, a što neće, i upravo tu nastaju problemi.
S time se slažu i u Mesnoj industriji Pivac. Oni, kako ističe Miljenko Pivac, već uvoze janjetinu jer je nema dovoljno na hrvatskom tržištu.
 Bude li i ostalo meso jeftinije, sigurno ćemo ga uvoziti  zaključuje. Štoviše, ističe da zemlje zapadnog Balkana mogu jedino i konkurirati po tom pitanju, nikako u gotovim proizvodima.
U Mesnoj industriji Gavrilović ističu da sirovinu uglavnom nabavljaju na domaćem tržištu, ali da zbog premale ponude nešto ipak nabavljaju i u drugim zemljama, no uvijek paze na kvalitetu.
 Pridruživanje za nas ne bi značilo promjene jer ćemo uvijek paziti na kvalitetu  rekli su u Gavriloviću.