Stabilan tečaj sada važniji od kamata

Više kamate na kredite manje su zlo od slabljenja kune, glavna je današnja poruka guvernera HNB-a Željka Rohatinskog koji je rekao da će učiniti sve što treba da održi stabilnost financijskog sustava, a to znači i stabilnost tečaja.

Presedan
– To je imperativ da se održi normalan ekonomski život u zemlji – poručio je guverner i dodao kako ne može ništa jamčiti, ali će sve učiniti da iz “krize iziđemo živi i što manje ranjivi”. Koga će takva poruka umiriti tek treba vidjeti, jer je i danas guverner pokazao da ne maše praznih ruku: pošto je tečaj bio 7,47, na tržište je pustio novih 185 milijuna eura te je bankama oslobodio dodatnih 1,25 milijardi eura pričuva.

Oštrica guvernerove kritike išla je prema poslovnim bankama koje su se, rekao je, odlučile na slučaj bez presedana. Uvjetovali su davanje prošlog kredita državi promjenama u politici HNB-a, i to u dijelu ograničenja rasta plasmana, kamata na tržištu novca i tečaja.

– Nisam socijalno neosjetljiv, ali mnogo veća zaštita dužnika postiže se sprečavanjem deprecijacije tečaja – rekao je Rohatinski te ponovio da u uvjetima kada se otpuštaju devizne rezerve i povlače kune na tržištu novca rastu kamatne stope.

Odbacio je kuloarske priče o euru na 8, 10 ili više kuna, rekavši da devalvacija ne može stati na 10 posto kad se jednom krene s njome. – To je kao kad se pusti duh iz boce, nema srednjeg puta, tečaj se ili brani ili pušta. Nema jamstava da ćemo uspjeti jer ne ovisi sve o nama nego i o vanjskim činiteljima – rekao je guverner koji očekuje da će ove godine uvoz pasti 8%, a izvoz 3%.

– Nije važno hoće li BDP pasti jedan, dva ili tri posto, najbitnije je sačuvati zdravu jezgru ekonomije, omogućiti joj da se financira i posluje u bitno otežanim uvjetima – poručio je guverner. Prozvani bankari nisu željeli komentirati navode o ucjenama, ali su preko udruge banaka istaknuli da nije riječ o presedanu.

Legitiman zahtjev
Kad je HUP pripremao zahtjeve za Vladu, jedan je bio i ukidanje limita jer zbog tečajnih razlika nije bilo prostora za nove kredite. Probleme s limitima, odgovorio je Rohatinski, imaju samo banke koje imaju velik udio kredita u švicarskim francima.

“HNB je na vrijeme upozoravao koje rizike donose švicarski franci i sada ne može i ne želi ništa učiniti u vezi s tim. Svi su znali u kakav se rizik upuštaju i sad se suočavaju s posljedicama”, rekao je Rohatinski. Bankama je poručio da su one hrvatske unatoč inozemnom vlasniku te da im taj interes mora biti dominantan.

Na naplatu stiže 12,8 milijardi eura glavnice i jedna milijarda eura kamata prema svim sektorima. To je trećina BDP-a, pa je i guverner ostavio otvorenim pitanje koliko će se ti dugovi moći reprogramirati. Zanimljivo je da je Rohatinski obazrivo odgovarao na pitanja vezana uz rad Vlade, rekavši da poštuje to što se Vlada ne miješa u rad centralne banke, pa neće ni on u njezin posao. Ipak, dodao je da je svaki deficit, svako novo zaduženje države problem i utječe na druge sektore.