Stambeno je pitanje velika kočnica u zasnivanju obitelji

Ana i Ivan jesenas su se vjenčali i odmah odustali od plana da kupe stan na kredit. Zasad ostaju podstanari, kažu, jer nisu vremena za riskantne 30-godišnje kredite dok se toliko najavljuje rast kamata i pad kune. Razmislit će još i o tome kad će imati djecu.

Nepoduzetna država
No mnogi su njihovi vršnjaci i prije sadašnje krize odustali od samostalnoga života, ostali živjeti s roditeljima i ne planiraju djecu, pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje demografa s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Anđelka Akrapa i Ivana Čipina u Reviji za socijalnu politiku.

Pokazuje se tako da je nepoduzetna država, koja ne čini ništa na tome da napokon dobije sustavnu stambenu politiku, jedan od važnijih razloga što se Hrvatska ne obnavlja demografski kako bi trebalo, a time država propušta i biti jedan od pokretača stanogradnje koja bi mogla dati višestruke učinke u rastu gospodarstva.

Što je pokazalo demografsko istraživanje? Stambeni problem, tvrde A. Akrap i I. Čipin, nedvojbeno je jedan od činitelja niskog fertiliteta u Hrvatskoj. Stanovi su u Hrvatskoj skupi i većina mladih parova ne može si ih priuštiti, a najamni javni stanovi ne postoje.

Sve to pridonosi produljenu ostajanju u roditeljskom domu i odgodi ulaska u brak. U istraživanju je ispitano 709 neoženjenih muškaraca i neudanih žena u dobi od 35 do 44 godine i pokazalo se da 41 posto žena i 50 posto muškaraca stanuje još – u roditelja! Samo ih je trećina imala svoj stan, a ostali su živjeli kao podstanari.

Stambeno je pitanje u Hrvatskoj još prepušteno tržištu i tek se sada, u globalnoj krizi, Vlada sjetila da bi mogla subvencionirati kamate mladim parovima za kupnju prvoga stana. A i to vjerojatno ponajviše zato da iziđe u susret građevinarima i velikim bankama koje su dale kredite investitorima koji više ne mogu prodati stanove pa je sporna otplata kredita. Barata se s podatkom o trenutačno 13 tisuća neprodanih stanova.

Teško se odlučuju na brak
– U usporedbi s razvijenim zemljama u nas je standard stanovanja još na skromnoj razini i njegovo povećanje može se očekivati tek uz aktivniju ulogu države – zaključuje sociolog Gojko Bežovan, koji se stambenom politikom bavi godinama. Za utjehu, i u zemljama južne Europe, jedan je od uzroka niskog fertiliteta stambeni problem te nezaposlenost. Hrvatska ima među zemljama EU i kandidatkinjama najnižu stopu zaposlenosti mladih do 25 godina. Tako se događa da mladi ostaju u roditeljskom domu, manje se odlučuju za brak i sve se to događa upravo u fertilnoj dobi.