Sv. Jelena Križarica i Konstantin Veliki

Danas u Crkvi slavimo spomendan sv. Jelene Križarice (Flavia Julisa Helena). Spominjemo je na poseban način ove godine. Razlog tomu je, što ona bijaše majka cara Konstantina Velikoga, koji je kršćanima dao slobodu 313. godine. Ove godine kršćani obilježavaju 1700. obljetnicu slobode. Jelena je rođena u skromnoj obitelji u Drepanumu u pokrajini Bitiniji sredinom 3. st. Upoznao ju je i oženio rimski vojskovođa Konstancije Klor. Rodio im se sin Konstantin (Constantinus Magnus) u Nišu 285. poslije Krista. Međutim, kako je Konstancije imenovan carem 293. ostavio je Jelenu. Zbog nove, carske službe, oženio je Teodoru. Jelenin i Konstancjev sin Konstantin postao je rimski car 306. godine. Odmah je pozvao svoju majku na carski dvor. Dodijelio joj je naslov Augusta. Preminula je u 80. godini života u Nikomediji, oko 330. godine. Tijelo joj je prenošeno u Rim. Sv. Ambrozije je za nju rekao da je velika žena svete uspomene. Konstantin je zajedno s carem Licinijem izdao Milanski edikt 13. lipnja 313. godine kojim i kršćanima daju slobodu: “Kad smo se ja, Konstantin August, i ja Licinije August, sretno susreli u Milanu, te raspravili o svemu što je do javnoga dobra i sigurnosti, učinilo nam se da, među stvarima koje bi mogle koristiti mnogim ljudima, štovanje koje se prinosi Božanstvu zaslužuje našu prvotnu pozornost, te da je pravedno kršćanima i svima ostalima dati slobodu da slijede religiju koju tko hoće…”. Konstantin je, iako još nekršten, sazvao Prvi nicejski sabor 321. Utemeljio je 330. godine grad Konstantinopol (Carigrad) svoju prijestolnicu. Konstantin je postao jedinstveni rimski car 324. Kršćanstvo postaje povlaštena vjera u Rimskom carstvu. Prije smrti kršten je. Vlado je do 337. poslije Krista. Budući da je rođen u Nišu na poseban način 1700. obljetnica se obilježava u njegovu rodnom gradu. Na žalost, pravoslavci i katolici neće zajedno slaviti obljetnicu u Nišu. Taj povod bio je prigoda ozbiljno promišljati o ekumenizmu i poslati pozitivni znak i nekršćanima. Pravoslavci su proljetos proslavili tu obljetnicu u Nišu. A mi katolici se spremamo proslaviti u subotu 21. rujna. Papin legat na tom slavlju bit će milanski nadbiskup kardinal mons. Angelo Scola. Organizatori na čelu s mjesnim ordinarijem beogradskim nadbiskupom mons. Stanislavom Hočevarom i niškim župnikom fra Nikom Josićem očekuju u Nišu oko 25.000 hodočasnika. Nadaju se kako će biti velik broj hodočasnika iz BiH!