Ante Radonić: Do Mjeseca će najprije Kinezi

Legenda zagrebačkog Tehničkog muzeja Ante Radonić za iQ magazin donosi pregled uzbudljivih misija svemirskih istraživanja. Gospodin Radonić vodi predavanja u Planetariju muzeja još od daleke 1972., a za njih uvijek vlada interes. Kaže da najviše uživa kada mu pitanja postavljaju djeca jer njihov je pogled na svijet, pa i svemir – jedinstven. Ante nam daje i svoju ekspertizu projekta Svemirskog centra u Udbini švicarske tvrtke Swiss Space 3.

iQ: Dojam je da svemirskih misija ima sve više?

– U posljednjih pet godina stvar se bitno razvila. Budžet NASA-e je 'samo' 19 milijardi dolara, ali svjetsko tržište satelita vrijedi 200 milijardi dolara. Zato se NASA odlučila za dva projekta unajmljivanja prijevoznika tereta, a potom i za prijevoz astronauta, za tvrtke Boeing i Space X. Te dvije tvrtke dobit će ukupno 8 milijardi dolara. Boeing će za svoje kapsule koristiti postojeću raketu Atlas 5, a Space X ima svoju raketu Falcon 9. Tu je i tvrtka Orbital Sciences, oni su lani imali nesreću s raketom Antares, ali nastavit će s ruskim motorima. No najveći iskorak napravili su Elon Musk i njegova tvrtka Space X, oni rade sve, i motore i letjelice, kompletnu opremu za svemir. Letjelica Dragon pak jedina je na svijetu koja može teret slati i natrag na Zemlju. Musk je najavio i da će raditi raketu s jačim motorom koja će u orbitu moći ponijeti više od 100 tona tereta. Inače, kapsulu Dragon će preuređivati i za prijevoz posade. Moći će se spustiti svojim motorima i bez padobrana. Ta će kapsula biti zanimljiva.

iQ: Što je s misijama na Mars?

– NASA voli isticati "idemo prema Marsu", ali kad pogledaš što je realno, nema nikakvog konkretnog plana. NASA može dati samo viziju da će poslije 2035. slati ljude prema Marsu, ali ne i na Mars. Prije 2040. godina nije realno očekivati spuštanje na Mars.

iQ: Tko će prvi doći do Marsa?

– Teško da će netko prije NASA-e. Lakše je reći tko će prije doći do Mjeseca.

iQ: Hoće li se čovjek vratiti na Mjesec?

– To je sigurno, samo je pitanje kad. Kina ima najveće mogućnosti. Oni brže odlučuju i rade na tom projektu, samo još nisu i službeno objavili da će ići na Mjesec. Mogli bi se spustiti na Mjesec oko 2030. godine, oni se ne žure. Krajem ovog desetljeća počinju graditi svoju modularnu svemirsku postaju. Počet će lansirati module 2019. godine, a trebala bi biti dovršena do 2021. ili 2022. Njihova postaja vrlo vjerojatno neće biti na istoj razini na kojoj je i ISS, što znači da se neće moći ići s jedne postaje na drugu.

iQ: A što je s Rusima?

– Rusi imaju velikih problema zbog ekonomske situacije, to će se odraziti na svemirski program. Rusija zato neće moći tako brzo raditi svoju svemirsku postaju. Zbog novca su odlučili da će ostati na ISS-u još četiri godine, a bojali su se da će Putin to zabraniti. Ostat će tako sigurno barem do 2024.

iQ: Je li na kraju Voyager konačno izašao iz Sunčeva sustava ili nije?

– Granica Sunčeva sustava zapravo ne postoji. Granica je ono što mi definiramo. Kao što ne možemo reći gdje je granica svemira. U određenom smislu napustio je Sunčev sustav, ali to opet nije 100% sigurno. Oortov oblak je nešto što je preostalo od razvoja Sunčeva sustava, a on je do udaljenosti jedne trećine daljine zvijezda pa onda Voyager neće stići do tamo bar još nekoliko tisuća godina. S gledišta svemirskih letova može se reći da je napustio naš sustav, ali astronomi će reći: "Čekaj malo..." Prošao je putanju Plutona, ali postoji i objekt Eris veći od Plutona koji je dalje. Ima u Kuiperovu pojasu više objekata nego u asteroidnom pojasu!

iQ: Jupiterova Europa opet je u vijestima?

– Ali najranije lansiranje je tek 2022. godine, a dolazak 2030. godine, misija je vrijedna oko 2 milijarde dolara. Usto i Europa 2022. godine planira lansirati na taj Jupiterov mjesec. No neće biti spuštanja na Europu.

iQ: Jeste se nadali nečem više od najave projekta Swiss Space 3 u Udbini. Koja vam je bila prva reakcija?

– S jedne je stane dobro da se netko sjetio uložiti neki novac u Hrvatsku za taj projekt. Ono što je realno, ako bi Hrvatska dopustila da Udbina bude makar pista za Zero G letove. Sama ideja direktora S3 da se dođe tu jako je lijepa, ali teško je očekivati previše. To je mlada tvrtka i ne znam koliko novca može uložiti.

iQ: Rokovi za prve letove vrlo su ambiciozni?

– Plan da počnu lansirati već za tri godine dosta je nerealan, to bi značilo da će financiranje teći glatko i da neće biti nikakve odgode u razvoju, a to rijetko ide tako. To mi je preuranjeno. Odgovara li Udbina geografski i uvjetima za takav projekt? Kod nas je problem ići u svemir. U najboljem slučaju bilo bi krasno kad bi se u Udbini sklapao sustav, ali za lansiranje u svemir treba imati manevarski prostor, ne mogu se iznad Europe raditi lansiranja. Čak ni iznad Jadrana jer i tamo postoje zračni koridori. Avion treba poletjeti, mora se uključiti raketoplan, potom se mora izbaciti raketni stupanj, a raketoplan ne može ići u krug kao avion. Za Zero G moglo bi se ići iz Udbine, i to možda naprave. Ima nešto problema s propisima EU, ako se to sredi, Zero G letovi mogli bi već i sljedeće godine krenuti iz Zagreba. Udbina jest pogodna kao praktički napuštena pista koja se ne koristi. Ako hoćeš Zero G, lakše ćeš to raditi na aerodromu na kojem nema putničkih letova ni zaštitnih koridora.

Intervju s Antom Radonićem objavljen je u novom broju iQ magazina koji možete pronaći na kioscima