Naša uspješna astrofizičarka, 33-godišnja docentica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu Vernesa Smolčić, inače sudionica Večernjakova izbora osobe godine, danas je ponovo privukla pozornost svjetske znanstvene javnosti. Ona je druga autorica (prvi je Sune Toft iz Danske) znanstvenog članka objavljenog u časopisu Astrophysical Journal kojim je prvi put tim sastavljen od više znanstvenika rekonstruirao razvoj najmasivnijih galaksija od ranog svemira.
“Povezujući podatke snimljene satelitima i teleskopima preko cijelog elektromagnetskog spektra, od ultraljubičastih do milimetarskih valnih duljina u COSMOS polju na nebeskoj sferi, međunarodna istraživačka skupina otkrila je povijest stvaranja najmasivnijih galaksija u svemiru, od početnog babybooma, tj. erupcije rađanja novih zvijezda, preko iznimno zbijenog izgleda te njihove krajnje sudbine u divovskim eliptičnim galaksijama”, objavljeno je danas istodobno SAD-u, Danskoj, Njemačkoj i Hrvatskoj. S pomoću podataka dobivenih sa satelita te različitih teleskopa smještenih na Zemlji, razotkriven je misterij prošlosti ranih crvenih i mrtvih galaksija.
– Te galaksije su sada prvi put izravno povezane s ranijom populacijom galaksija koje sadrže goleme količine prašine i intenzivno rađaju nove zvijezde, brzinom oko tisuću Sunčevih masa godišnje, što je oko tisuću puta više nego što se danas rađa naš Mliječni put – objašnjava docentica Vernesa Smolčić.
Inače, prašnjave galaksije od nas su udaljene 120 milijardi svjetlosnih godina, pripadaju vrlo dalekom i ranom svemiru, dodaje Vernesa Smolčić, tako da nema jasne poveznice sa Zemljom i Sunčevim sustavom.
Dr. Vernesa Smolčić prva je znanstvenica u Hrvatskoj koja je dobila 1,5 milijuna eura od Europskog istraživačkog vijeća za petogodišnje istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme.
Girl nerds are super hot :)