Novo istraživanje, provedeno u 16 zemalja, dokazalo je kako su ljudi sve skloniji promijeniti nešto na sebi čak i kada je riječ o elektronskim dodacima. Kaspersky, jedna od najpoznatijih svjetskih tvrtki koja se bavi antivirusnom zaštitom u tom je istraživanju dobila rezultat prema kojemu bi 92% ljudi promijenilo neki svoju fizičku osobinu kada bi to mogli, a čak 63% bi se odlučio na poboljšanje tijela tehnologijom, privremeno ili stalno.
Samo za poboljšanje života
Uzorak ispitanika u ovom istraživanju bio je vrlo širok, 14.500 ispitanika u zemljama Europe i Sjeverne Afrike, a rezultati kažu da bi se tehnologijom najradije ‘poboljšali’ Talijani, njih čak 81%, a najmanje Britanci, njih tek 33%. Bilo je čak i onih koji su izrazili želju da na svoje tijelo priključe i svoj – smartphone.
– Poboljšanje ljudskih osobina tehnologijom jedan je od najvažnijih tehnoloških trendova današnjice. Već vidimo široku praktičnu primjenu u različitim životnim sferama kao što su zdravstvena i socijalna zaštita, sport, obrazovanje i transport. No, ljudi s pravom moraju biti oprezni. Poklonici poboljšavanja već isprobavaju dokle možemo ići, no trebamo postići standard kako bismo osigurali da poboljšanja dostignu svoj puni potencijal, ali uz minimalne rizike – rekao je Marco Preuss, direktor odjela za globalno istraživanje i analitiku za Europu u tvrtki Kaspersky.
Većina ljudi koji su sudjelovali u ovom istraživanju želi da se poboljšanja na ljudima koriste za dobrobit čovječanstva, 53% izjavilo je kako bi se takve intervencije na ljudskom tijelu trebale koristiti samo kako bi se poboljšala kvaliteta života. Praktično svi se slažu da bi cilj poboljšavanja trebao biti nadogradnja općeg fizičkog zdravlja, njih 40%, te vida, 33%. Ovim posljednjima želja bi se mogla i ostvariti relativno brzo, jer australski znanstvenici nedavno su objavili kako su spremni testirati bioničko oko na čovjeku, čime su pretekli čak visoko publicirani Neuralinik Elona Muska.
Istraživači Sveučilišta Monash razvili su bežične usatke koji se postavljaju na površinu mozga koji, tvrde, vraćaju vid slijepima. Taj Gennaris, sustav bioničko vida, uključuje posebnu opremu koja se stavlja glavu – kameru i bežični odašiljač, procesor slike te softver kako i komplet pločica površine 9 puta 9 milimetara koje se postavljaju u mozak.
Dosadašnja su ispitivanja pokazala kako sustav radi na ovcama, na kojima nije razvio nikakve štetne popratne učinke. Znanstvenici sada traže sredstva kako bi mogli podignuti razinu proizvodnje i distribucije usadaka za koje tvrde kako bi se uskoro mogli koristiti i za liječenje drugih bolesti, poput paralize.
Ovo australsko sveučilište počelo je sa stvaranjem tog Gennaris bionic vision systema još prije deset godina pa se radi o prvom svjetskom mozgovnom usatku usmjerenom prema obnovi vida, a koji je ujedno pripravan i za testiranje na ljudima. Dakle, ovaj sustav može zaobići oštećene očne živce koji blokiraju signal koji se šalje iz mrežnice do centra za gledanje u mozgu. Kamera koja se nalazi u kompletu sustava snima korisnikov okoliš i šalje snimljeni materijal do procesora nakon čega ga tehnologija pretvara u podatke. Kroz komplicirani sustav svakog od usadaka materijal prolazi te se pretvara u šablonu električnih impulsa koji stimuliraju mozak koristeći mikroelektrode.
– Ova protetika za kortikalni vid nastoji obnoviti vizualnu percepciju onima koji su izgubili vid strujom stimulirajući korteks za vid, dio mozga koji prima, integrira i procesira vizualnu informaciju. Naš proizvod stvara vizualne šablone od kombinacije do 172 točaka svjetla koje daju dovoljno informacija osobi da se kreće po interijerima i interijerima kao i da prepozna prisutnost ljudi i predmeta oko nje, rekao je prof. Arthur Lowery s odjela električnog i računalnog sistemskog inženjerstva Sveučilišta u Monashu. Za ovaj projekt njegov je odjel dobio milijun dolara, a nova runda financiranja trebala bi se dogoditi ove godine.
– Ako uspijemo, naša će momčad znanstvenika gledati da projekt uđe u komercijalizaciju usmjerenu na pružanje mogućnosti vida onima čija je sljepoća neizlječiva, a kasnije i onima koji zbog paralize ne mogu micati rukama, sve u cilju da se poboljša njihova zdravstvena skrb – rekao je dr. Philip Lewis s istog sveučilišta.
Testiranje trajalo 9 mjeseci
U pretkliničkim studijama znanstvenici su ugradili sustav u deset ovaca. Testiranje je trajalo do devet mjesec, a stimuliranje je trajalo ukupno više od 2700 sati bez neki očitih negativnih popratnih učinaka.
Prema istraživanju Kasperskog, ugradnja napredne tehnologije u ljudsko tijelo, što je do sada bila tabu-temom, sada postaje itekako poželjna. Štoviše, 36% žena i 25% muškaraca primjenjivali bi ovakve metode ‘poboljšanja’ čak i kako bi postigli bolju estetiku svojeg tijela. No, čak 47% ispitanih smatra kako ovakvu tehnologiju moraju regulirati vlade država, a to smatra najviše Britanaca (77%), a najmanje Grka (tek 17%).
Jasno je ipak da će se oko ove teme još lomiti koplja jer tek je trećina ljudi zaista oduševljena idejom poboljšanja ljudskog tijela tehnologijom, dok mnogi vode računa i o kontroverzama koje takvo korištenje znanosti donosi.