Kako koristimo usluge telekomunikacijskih operatora, kojim uređajima najviše surfamo te znamo li uopće koje brzine interneta imamo, ispitali su tijekom zadnjeg lanjskog mjeseca u Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti.
Ispitivanje je pokazalo da su najčešće korištene komunikacijske usluge govorna usluga u pokretnoj mreži (98 posto), usluga pristupa internetu (82 posto) i govorna usluga u nepokretnoj mreži (65 posto). Prema tome pametni telefon nam je najdraži uređaj i način za pristupanje internetu te razgovorima.
Većina korisnika (76 posto) koristi uslugu pristupa internetu u sklopu paketa usluga, a 89 posto korisnika smatra da sve potrebne usluge imaju u paketu koje nude telekom-operatori.
Za spajanje na internet u kućanstvu korisnici najvećim dijelom, odnosno njih čak 92 posto, koristi kućnu WiFi mrežu, a putem mobilne mreže spaja se 54 posto korisnika. Dominantni uređaji kojima se korisnici spajaju na internet su pametni telefon (97 posto) i prijenosna računala (87 posto), dok stolno računalo za spajanje koristi 45 posto ispitanika.
Povećanje cijene ADSL/VDSL usluge potaknulo bi otprilike polovicu trenutnih korisnika na prelazak na moderniji optički priključak. Gotovo trećina korisnika ne zna koja im je ugovorena brzina.
Za većinu korisnika s brzinom manjom od 100 Mbit/s brzina interneta ne predstavlja ograničenja u korištenju, u kontekstu da neke zahtjevnije usluge ne koriste zbog male brzine interneta, dok bi 37 posto korisnika htjelo imati veće brzine, ali nisu spremni to platiti, a njih 22 posto smatra da im veće brzine nisu potrebne.
Otprilike polovica korisnika izjavila je da je dobila informacije o maksimalnoj, uobičajenoj i minimalnoj brzini interneta od svojih operatora. Korisnici nemaju naviku redovitog provjeravanja brzine – većina to čini samo kad uoči da je brzina interneta promijenjena.
Korisnici uglavnom nisu upoznati s HAKOM-ovim aplikacijama pa je tako istraživanje pokazalo da je HAKOMetar koristilo 20 posto ispitanika, a HAKOMetar Plus njih osam posto.
Učestalost pojavljivanja tehničkih problema ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na 2020. Najčešće poteškoće su prekid pristupa internetu, loša brzina interneta te problemi s WiFi mrežom. Unatoč tomu, zabilježena je pretežito visoka razina zadovoljstva uslugama. Većina korisnika interneta ima iskustvo kontaktiranja korisničke službe, njih 68 posto kontaktiralo ju je više puta. U pravilu su korisnici bili zadovoljni, a u većoj mjeri su zadovoljniji kvalitetom odgovora, nego brzinom javljanja.
Kad je riječ o razlozima zbog kojih su korisnici na internetu, ništa nije promijenjeno, najčešće smo online zbog društvenih mreža i čitanja portala. Izjavilo je to 85 posto ispitanih korisnika, što je jedan posto više negoli u lanjskoj anketi. Potom slijede chat razgovori i javni servisi, čime se koristi 76 posto ispitanika. Korištenje javnih servisa putem interneta je češće u 2021. u odnosu na 2020.
Navigacija je peti najčešći razlog za online povezivanje za 73 posto ispitanika i smanjena je jedan posto u odnosu na prošlogodišnje ispitivanje. Govorimo li učestalosti korištenja internetskih usluga, 93 posto ispitanika na dnevnoj bazi posjeti društvene mreže, chat dnevno koristi 89 posto ispitanika, a portale svakoga dana čita 83 posto anketiranih korisnika. Uz to, 49 posto je onih koji svakodnevno igraju igrice, a 43 posto njih služi se videopozivima.
Niža cijena je najčešći razlog zašto korisnici mijenjaju operatora, ali veći utjecaj na odluku o promjeni ima trenutačna cijena, odnosno minimalna promjena cijene njihova operatora vjerojatnije će ih potaknuti na promjenu nego ponuda konkurencije.
Kad je riječ o sigurnosti, gotovo svi korisnici poduzimaju neke aktivnosti kako bi održali sigurnost na internetu, najčešće izbjegavaju preuzimanje aplikacija iz nepoznatih izvora, štite osobne podatke i ne stupaju u kontakt s nepoznatim osobama. Unatoč tome, njih 15 posto izjasnilo se da su imali iskustvo kibernetičkog napada ili cyber bullyinga, pokazalo je istraživanje telekomunikacijskih regulatora.
Ispitivanje o navikama i iskustvima korištenja interneta u RH provodilo se tijekom prosinca 2021. na reprezentativnom uzorku od 1001 ispitanika u dobi od 18 do 65 godina. Ispitivanje javnosti je za Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti (HAKOM) provela agencija Ipsos.