Novi snažni teleskop u zaleđu Australije mapirao je golema područja svemira u rekordno vrijeme otkrivši milijun novih galaksija i otvarajući put novim otkrićima, objavila je u utorak australska nacionalna znanstvena agencija.
Radioteleskop vrijedan oko 140 milijuna američkih dolara, nazvan Australian Square Kilometer Array Pathfinder (ASKAP), uspio je mapirati oko tri milijuna galaktika u samo 300 sati. Tzv. brzo istraživanje ASKAP kontinuuma je poput Googleove mape svemira na kojoj su većina točaka nalik na zvijezde u stvari milijuni udaljenih galaksija – od kojih njih milijun nikada prije nisu otkrivena.
Ovo je bila prekretnica
Uz to što se vidi puno dalje u svemir, neka slična usporedna istraživanja neba u prošlosti su trajala čak 10 godina. A novi teleskop sada pregleda istu količinu neba za 300 sati.
– Ovo je prekretnica – rekao je astronom David McConnell, koji je vodio studiju istraživanja južne nebeske hemisfere Organizacije Commonwealtha za znanstveno i industrijsko istraživanje (CSIRO).
Izvršni direktor CSIRO-a dr. Larry Marshall rekao je da je ASKAP spojio infrastrukturu svjetske klase sa znanstvenom i inženjerskom stručnošću kako bi otkrili najdublje tajne svemira.
– ASKAP usmjerava najnovija dostignuća u znanosti i tehnologiji prema vječnim pitanjima o misterijima svemira te dostavlja astronomima širom svijeta nova otkrića kako bi riješili svoje izazove – rekao je dr. Marshall.
Ono što ovaj teleskop čini jedinstvenim njegovo je široko vidno polje, što je omogućeno s pomoću prijamnika koje su dizajnirali stručnjaci CSIRO-a, koji mu omogućuju snimanje panoramskih slika neba s oštrijim detaljima nego prije.
– Superračunala koja opslužuju teleskop brže generiraju više podataka nego cijeli australski internetski promet – istaknuo je direktor CSIRO-a.
Tako je teleskopu za ovaj uspjeh u mapiranju bilo potrebno kombinirati samo 903 snimke za mapiranje neba, u usporedbi s drugim istraživanjima koja su do sada zahtijevala kombiniranje desetaka tisuća takvih slika. Uza sve to superračunala su te podatke obradila puno brže, čime je vremenska granica za mapiranje svemira pomaknuta s godina na tjedne. Znanstvenici ističu kako je najveća korist od ovakvog teleskopa, osim što može snimiti cijelo nebo za nekoliko tjedana ili mjeseci i analizirati podatke, u tome što se sada taj postupak može ponavljati iznova u relativno kratkom vremenskom razmaku, što astronomima omogućava sustavno uočavanje i praćenje promjena u svemiru.
Evolucija zvijezda i crnih rupa
– Čak i samo uz ovo prvo mapiranje, u usporedbi s prethodnim, već smo pronašli neke neobične svemirske objekte – rekao je McConnell istaknuvši kako primjer neke neobične zvijezde koje prolaze kroz izrazite promjene u odnosu na njihove prethodne fotografije.
– Podaci prikupljeni u ovom istraživanju omogućit će astronomima da saznaju više o stvaranju zvijezda i o tome kako galaksije i crne rupe “evoluiraju”. Očekujemo da ćemo u budućim istraživanjima pronaći desetke milijuna novih galaksija – zaključio je McConnel.
Trinaest i pol eksabajta sirovih podataka koje je generirao ASKAP obrađeno je uporabom hardvera i softvera koje je izradio tim CSIRO-a. Superračunalo “Galaxy” Pawsey Supercomputing Centra pretvorilo je podatke u 2D radio slike koje sadrže ukupno 70 milijardi piksela. Konačnih 903 slike i prateće informacije sadrže 26 terabajta podataka. Svi će ti podaci biti javno dostupni cijeloj znanstvenoj svjetskoj zajednici.
odlično