Nakon potresa u Petrinji ponovno se ozbiljniji dio pozornosti mora dati i pandemiji koja ne jenjava, već prijeti i trećim valom zaraze. Odobreno je i drugo cjepivo, ono američke Moderne, no učinke još nećemo vidjeti. Upit našem znanstveniku prof. dr. sc. Ivanu Đikiću sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu pretvorio se u kraći razgovor na tu temu. I njega je, kao i mnoge druge, pogodila katastrofa na Banovini.
– Aktivno smo radili glede potresa na Banovini. Puno je volonterskih inicijativa i donatorskih planova. Impresivno je bilo vidjeti kako su građani Hrvatske, njihovi prijatelji i obični građani EU zemalja i drugih zemalja svijeta reagirali i pomogli gdje su god mogli – kaže prof. Đikić. Sada, dakle, prijeti i novi val zaraze u ovoj pandemiji.
– Diljem zemalja EU očekuje se pogoršanje situacije s epidemijom tijekom siječnja, a vjeruje se i veljače, što se vidi i po posljednjim brojevima povećanja novozaraženih, kao i sve većeg broja hospitaliziranih i umrlih u zemljama poput Irske, Češke, Velike Britanije, Njemačke, Italije i brojnih drugih. Posebno zabrinjava pojava nekoliko novih sojeva brže širećih virusa koji mogu zatrpati i opteretiti zdravstveni sustav mnogo brže nego originalni sojevi na koje smo do sada naviknuli. To nas upućuje na neophodan dodatni oprez prije svega u uvođenju boljih tehnologija testiranja i detekcije širenja virusa te na dodanu podršku zdravstvenom sustavu. Zbog ta dva faktora mnoge zemlje produžavaju i pooštravaju epidemiološke mjere do kraja siječnja i potrebno je pažljivo pratiti sve promjene u lokalnim sredinama nakon čega će doći do evaluacije – rekao je nastavljajući kako je dobra vijest da se uz današnje odobrenje cjepiva Moderne uskoro očekuje i primjena Oxford/Astra Zeneca cjepiva u EU.
– Međutim, za siječanj i veljaču cijepljenje neće imati značajniji učinak na širenje pandemije i smrtnost jer je neophodno procijepiti veći broj ljudi i oni će stvarati snažan imunitet tek pet do šest tjedana nakon početka cijepljenja – kaže prof. Đikić.
Kolika je mogućnost trećeg vala u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj je izrazito teška situacija jer su naši građani medu najpogođenijima od svih zemalja EU ovom teškom koronakrizom te s dva strašna i tragična potresa. Posebno je težak ovaj zadnji potres koji je nanio goleme ljudske gubitke i materijalne štete u Sisačko-moslavačkoj županiji te mobilizirao cijelu Hrvatsku na pomoć, što uključuje i odlazak brojnih građana RH na oštećena područja da bi pomogli ljudima u potrebama. U takvim situacijama prioritet je bio zaštita ljudskih života i brzi oporavak infrastrukture za nastavak života u ugroženim područjima i u tome je Hrvatska pokazala svoju kolektivnu snagu, srce i hrabrost. Upravo zbog toga što smo svi bili fokusirani na prioritete pomoći danas je teško znati kakva je realna situacija sa širenjem koronavirusa u RH. Vjerojatno je da se virus i dalje širi i da sadašnji brojevi ne predstavljaju realnu sliku. Stoga je najbolje pričekati s odlukama do 20. siječnja do kada bi se trebao povećati broj testiranja te tek tada vidjeti prave trendove i donositi pravilne nove mjere ili popuštanje nekih mjera koje nisu potrebne. O tome je neophodno pravilno komunicirati prema građanima i gospodarstvenicima te im dati i točne parametre koji se očekuju do 20. siječnja da bismo počeli s promjenama ili ukidanjem pojedinih mjera.
Prilično strogi lockdown u Njemačkoj ipak nije dao očekivane rezultate. Zašto?
Njemačka je golema zemlja s velikim razlikama među pokrajinama te s golemim migracijskim kapacitetom svojih građana i radnika, zato je i izložena dosta velikom riziku širenja virusa. Međutim, do sada je Njemačka uvijek reagirala na vrijeme i znatno umanjila gubitke koje bi imala da vlasti nisu pravovremeno donosile brze, pravilne i vremenski definirane mjere. Mjere koje su donesene početkom studenoga dale su dobre rezultate jer su spriječile veliki porast novozaraženih i zaustavile ih na platou od oko 20.000. Pitanje je koliki bi gubitak života bio da nisu uvedene te mjere. No, ako sada govorimo o mjerama koje su uvedene sredinom prosinca, radilo se o preventivnim mjerama jer se znalo da će tijekom Božića i Nove godine doći do odlazaka mnogih radnika u njihove zemlje, ali i brojnih Nijemaca u druge zemlje zbog odmora i turizma. Upravo zbog podataka koje Vlada danas ima pooštrene su mjere do kraja siječnja. Glavni je cilj spriječiti negativni učinak epidemije na zdravlje, ali i na gospodarstvo zemlje jer se istim mjerama brane obje kategorije. Potrebno je strpljenje i angažman građana do proljeća kada se vjeruje da će i cijepljenje imati učinak na širenje virusa.
Ima problema i s cijepljenjem, gdje ne ide sve po planu unatoč pripremama.
Dosta je kritičkih komentara u medijima glede problema s početkom cijepljenja i odlukama o tome koje cjepivo i koliko naručiti. Mislim da se njemačka vlada priklonila zajedničkom djelovanju EZ i pritom su neke odluke donesene u najboljoj namjeri, ali nisu ispale najbolje. Sada je vrijeme da se reorganizira plan i naruče nove količine cjepiva i da se što prije i što bolje pripreme centri za cijepljenje i ponudi ljudima brze i efikasne načine cijepljenja.
Možemo li spriječiti mogućnost da petrinjsko područje postane žarište?
Jako želim da ne dođe do ikakvih dodatnih poteškoća za ljude u oštećenim područjima. Stoga trebamo preventivno djelovati. Svi koji dolaze iz drugih krajeva trebaju nositi maske. Trebali bi prebaciti maksimalne količine antigenskih testova na to područje. Posebnu pozornost usmjeriti na osobe koje su u kolektivnom smještaju u dvoranama ili u prostorijama Crvenog križa, posebno kad je riječ o osobama starije dobi. Njih treba što bolje zaštititi i cijepljenjem (koje neće imati učinak odmah), a psihološki je važno i to što pokazujemo dodatnu brigu za njihovo zdravlje.
On i njegova ekipa potpuno su izgubili kredibilitet kada su tražili izbacivanje neistomišljenika iz savjeta. Žalosno je kada svoje znanstvene dosege i reputaciju čovjek uništi takvim političkim potezima. Sada će bilo što napiše ili kaže imati taj prizvuk...