Gnojivo iz stočarske industrije odlazi u tlo, a tu može izazvati i veću prijetnju od korištenja mineralnih gnojiva. Na dreniranu, isušenu tlu uzrokuje golema pustošenja i gubljenje bioraznolikosti.
Prekomjerno gnojenje prijeti staništima gotovo svih ugroženih vrsta s Crvene liste koju je sastavila Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), a umjetna gnojiva, pesticidi i herbicidi štete organizmima u tlu i vodi te narušavaju ekosustav.
Nitrati se ispiru u podzemne vode, što dovodi do zagađenja pitke vode i šteti zdravlju. I način sjetve promijenio se. Nekada su poljoprivrednici svake tri godine sijali različitu vrstu žitarica, a tijekom četvrte godine polje bi se odmaralo.
Danas je situacija bitno drukčija. Uzgajaju se isti usjevi na istome tlu, godinu za godinom. Više se zemljište ne priprema, već se sije izravno u njega. Prinosi su triput veći, žetve triput češće. No to znači i da se triput više koriste herbicidi i pesticidi. William Ryerson, urednik djela ‘Overdevelopment, overpopulation, overshoot’, navodi: „Organizacija Global Footprint Network procjenjuje da ljudi već koriste 150 posto obnovljivih izvora Zemlje godišnje te da se procjenjuje da će do 2030. godine biti potrebna ‘dva planeta’ za naše održavanje.”
Unatoč broju stanovnika na Zemlji, broj od 70 milijarda životinja koje se u ovome trenutku uzgajaju za hranu potpuno je nerazmjeran broju stanovništva i njegovim potrebama. Zbog ispaše i uzgoja tolikog broja životinja, livade i plodna tla pretvaraju se u pustinje.
U Večernjakovom prilogu ‘Suživot s prirodom’ saznajte kako možemo zaštiti brojne vrste i očuvati prašume, kako proizvodnju hrane pretvoriti u društveno odgovornu i otkrijte kojim promjenama možemo pomoći planetu.
Prilog potražite u ponedjeljak 4. listopada na dar uz Večernji list!