Biokemičarka dr.sc. Tamara Stipčević, čija su uža specijalnost matične stanice, dobila je danas od tvrtke za istraživanje lijekova AbbVie 50.000 kuna za istraživanje povezanosti stresom izazvanih autimunih bolesti i neuropsihijatrijskih poremećaja koje karakterizira promjena funkcije matičnih živčanih stanica.
Ministar znanosti Željko Jovanović pozvao je i ostale tvrtke da ulože novac u hrvatske mlade znanstvenike i unaprijede područja svoje industrije, a nadu da će poslužiti za primjer drugima izrazio je i direktor AbbVia Ljubiša Mitof-Višurski.
Dr. sc. T. Stipčević, pojednostavljeno rečeno, istraživat će utjecaj lijekova na obnovu matičnih stanica izloranih iz mozga zdravih miševa i oboljelih od autoimunih bolesti-dijabetesa tipa I i reumatoidni artritis. U istraživanju će joj pomoći i tvrtke Genos i Fidelta, a cilj je razviti farmakoterapiju za ublažavanje, prevenciju i liječenje bolesti živčanog sustava među kojima su i shizofrenija, multipla skreloza ili Parkinsonizam.
Istraživanje će trajati godinu dana, a i da želi duži projekt znanstvenica Stipčević ne bi ga mogla provesti. Razlog: situacija mladih znanstvenika u Hrvatskoj. T. Stipčević 41-godišnja je znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković gdje joj se ugovor obnavlja svakih godinu dana. Nije zaposlena iako se godinama na doktorskim i posljedoktorskim studijima usavršavala u Belgiji i SAD-u.
- Zbog toga se ne mogu prijaviti na natječaje za projekte jer nemam garanciju da ću na istom mjestu biti za dvije ili tri godine. Tražila sam 2009. godine da oforme radno mjesto za razvoj matičnih stanica, no došlo je do promjene ravnatelja i od toga se odustalo. U međuvremenu sam otišla na poslijedoktorski studij u SAD i po povratku, prije godinu dana, dva sam puta tražila da me zaposle – prepričava T. Stipčević priču u kojoj se prepoznaju mnogi znanstvenici u Hrvatskoj.
Saša Zelenika, zamjenik ministra za znanost, znanstvenike poput T. Stipčević naziva "freelancerima", a za takvo stanje sustava u kojemu se osoba s preko 40 godina tretira kao mladi znanstvenik, krivi dosadašnje kadroviranje bez strategije u znanosti.
- Sustav znanosti je u četiri godine narastao za 26 posto, a kadroviranje nije bilo strukturirano, već su promoćurniji i jači dobili radna mjesta. Mi potičemo strukturni razvoj, ne može se zapošljavati po principu tko ide u mirovinu i čija se stolica oslobađa. Strategijom predviđamo razvoj čemu će pridonijeti cjeloviti programski ugovori koje će raditi institucije same, a država će smo tražiti rezultate – kaže Zelenika predviđajući da novi ustroj neće biti lak.
Inače, Zelenika je prije godinu dana želio otići iz Ministarstva zbog opstruiranja Zakona o znanosti i visokom obrazovanju koji je raskolio SDP i kojega je ministar Jovanović morao povući Zakon i pristati da se profesori stariji od 65 godina ne šalju u mirovinu.
Divne vijesti, to je melem za uši i oči onih koji boluju od kroničnih bolesti koje medicina na žalost, liječi simptomatski i tu nema perspektive i budućnosti za oboljelog. Medicina budućnosti leži u genima, dakle DNK i matičnim stanicama. Ovo je vijest koja bi trebala biti u krupnom planu na svim novinama u RH. Iako je ta vijest relativno stara, sada smo na početku 2020., ipak je pozdravljamo kao aktualnu. Ono što boli u ovom članku je činjenica da se nema sluha za znanost u RH, a vrijedna biokemičarka dr.sc. Tamara Stipčević je samo jedna od djelatnika u znanosti koja je bila upoznata s tom činjenicom u RH. Izgleda da je važno samo ono što svi dobro znamo, s godinama gomilati lijekove u svojoj polici u ormaru, koja je, polica, nekada u mladosti bila prazna što se lijekova tiče. Kako idu godine, idu bolesti, pa je onda jasno da osobe kao što je dr.sc. Tamara Stipčević treba čuvati kao kap vode na dlanu, ali koliko za znanost u RH ima uopće sluha i dan danas, pitanje je sad?! Molekularne biologe i biokemičare, čuvati kao kap vode na dlanu i s time bih završio svoje razmišljanje koje želim podijeliti s drugima.