Europskoj svemirskoj agenciji je na sastanku europskih ministara u Sevilli dopušteno povećanje budžeta od čak 45 posto. Riječ je o budžetu od 12,5 milijardi eura za razdoblje od 2020. do 2022. godine, a odobrile su ga 22 države članice ESA-e, što je znatno više od 8,6 milijardi koliko je odobreno na zadnjem njihovu sastanku 2016., kako je to precizno naveo utjecajni “Nature”.
Vodeći znanstveni mediji poput “Naturea” odmah su naglasili kako to znači da će ESA moći ubrzati svoje najvažnije projekte poput LISA-e (Laser Interferometer Space Antenna) – misije posvećene detektiranju i preciznom mjerenju gravitacijskih valova, kao i dodatno ojačati mrežu svojih meteoroloških satelita Copernicus.
Konkretno, LISA će postati potpuno funkcionalan projekt 2032., što je dvije godine prije najavljenog roka. Novi budžet omogućava da se i kratkoročne misije kompletiraju dvije godine ranije, dosad je za takve misije bilo potrebno 10 godina, sada će trebati samo osam. Onda, s čak 432 milijuna eura financirat će se program Hera za istraživanje asteroida.
Riječ je o misiji u kojoj ESA surađuje s NASA-om, a gdje joj je uloga promatranje učinka nečega što se zove Double Asteroid Redirection Test, odnosno učinka udara od čovjeka lansirane svemirske letjelice u asteroid kako bi ga se skrenulo s putanje, u svrhu budućeg sprečavanja eventualne kolizije sa Zemljom.
Znači, Europska svemirska agencija aktivno sudjeluje u obrani planeta Zemlje. Dosad taj program nije imao posebno mjesto u ESA-inu proračunu.
– Sve je to za mene iznenađenje. Radi se čak i o puno većem iznosu nego što sam predlagao. Nakon dugog čekanja, dobili smo povećanje i zbog toga sam vrlo zahvalan. Dobili smo 10-postotno povećanje za projekte u temeljnoj znanosti, a to je i manje od ukupnog povećanja koje je najveće u 25 godina. Ulaganje u znanost unutar Agencije stagniralo je te nije držalo korak s inflacijom – rekao je Jan Wörner, generalni direktor ESA-e, nakon završetka sastanka europskih ministara, kojim je očito bio i više nego zadovoljan.
No, za robotizirane i misije s ljudskom posadom odobren je iznos od čak dvije milijarde eura, u čemu je i 300 milijuna za razvoj prijevoznih i habitacijskih modula za NASA-in Gateway, novu svemirsku postaju koja bi oblijetala oko Mjeseca, a bila temelj za dalje istraživanje, odnosno put na Mars. U tom je iznosu i 150 milijuna eura za istraživanje Mjeseca kojim bi se trebalo rasvijetliti postanak Zemljina satelita.
Za sustav Copernicus odobren je iznenađujući iznos, čak 400 milijuna eura više nego što je ESA tražila. U partnerstvu s Europskom unijom Agencija će razviti šest satelita za motrenje Zemlje i njezine atmosfere. Pritom će se poboljšati mjerenje ugljikova dioksida u atmosferi koje se radi u misijama CO2M te učiniti hiperspektralnu kameru CHIME samostalnom te je poslati u orbitu prije planiranih ranih 2030-ih godina kada bi se kamera postavljala na neki od do tada razvijenih sustava. Poprilična je novost da će ESA s tolikim novcem moći pristupiti i stvaranju SAGA-e, prvog europskog kvantnog satelita, koji će biti dijelom šire europske mreže za kvantnu komunikaciju. Ali, oformit će se i projekt kojem će namjena biti demonstracija načina uklanjanja svemirskog smeća iz orbite. Ipak, unatoč izdašnom povećanju, nije se dobilo traženo financiranje za sve misije.
– Usporen je projekt satelita Lagrange kojemu bi zadatak bio upozorovanje na solarne oluje koje bi eventualno ugrozile Zemlju – rekao je Woerner.
A odgođena je i robotizirana znanstvena misija na Neptun ili Uran sve do određivanja sljedećeg budžeta 2022. godine kada bi se trebalo znati hoće li Sjedinjene Države odvojiti dostatno novca za zajedničku misiju prema tim planetima.