Vodeći svjetski znanstveni časopis za temeljna istraživanja u kemiji i biologiji „Nature Chemical Biology“ objavio je jučer rezultate velikog istraživanja koje su istraživači Genosa proveli u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u zapadnoj Australiji “University of Western Australia“.
Imunoglobulini su proteini koji identificiraju i neutraliziraju strane tvari, kao što su bakterije i virusi. U studiji glikozilacije imunoglobulina kod različitih sojeva miševa, koji su generirani na Sveučilištu u Zapadnoj Australiji, križanjem 8 roditeljskih sojeva kroz tri generacije, Genosovi su istraživači došli do iznimnog otkrića: pokazali su da su svega tri preslagivanja genoma dovoljna za stvaranje značajnih heritabilnih razlika u strukturi i funkciji imunoglobulina.
Značaj ovog otkrića temelji se na činjenici da viši organizmi mogu brzo stvarati nove strukture glikoproteina putem alternativne glikozilacije. Naime, stvaranje novih struktura kroz promjenu genetičke informacije slučajnim mutacijama u genima trajalo bi desetinama, ili čak stotinama generacija.
Za razliku od proteina koji su određeni direktnom informacijom u genomu (jedan gen – jedan protein), glikane određuje mreža od nekoliko desetina gena. Promjena aktivnosti pojedinih elemenata te mreže rezultira stvaranjem novih glikanskih struktura i posljedično omogućuje nove biološke funkcije.
Iako još uvijek na razini hipoteze, ova otkrića pokazuju da bi upravo ovaj oblik regulacije funkcije proteina mogao biti temeljni mehanizam koji je omogućio razvoj višestaničnih organizama.
„Genos je u svijetu poznat kao vodeći laboratorij za analizu glikanskih biomarkera bolesti, no značajne napore usmjerava i u temeljna istraživanja kojima pokušava shvatiti važnost glikozilacije proteina i mehanizme njezine regulacije. U ovom velikom istraživanju koje je Genos proveo u suradnji s kolegama iz Australije, pokazali smo da je regulacija alternativne glikozilacije važan novi evolutivni mehanizam koji bi potencijalno mogao objasniti brzu evoluciju višestaničnih organizama. Neizmjerno me veseli činjenica da smo ovako radikalnu hipotezu uspjeli predstaviti u jednom od najboljih znanstvenih časopisa na svijetu.“, izjavio je prof.dr.sc. Gordan Lauc, predsjednik Uprave Genosa.