Baš poput junaka iz kultnog filma "Planet majmuna", Koko, ženka gorile, pokazala je kako bi u bliskoj budućnosti mogla progovoriti. Ono što se godinama smatralo nemogućim, sada se pokazuje vrlo izvjesnim. Iako je prerano govoriti o tome da će gorila govoriti poput ljudi, otkriće znanstvenika sa Sveučilišta Wisconsin pokazalo je da majmuni, u konkretnom slučaju gorila Koko, imaju predispozicije za to.
Život s ljudima
Treba uvodno naglasiti kako je o ovom slučaju riječ o životinji koja već puna četiri desetljeća živi u društvu ljudi u Zakladi za gorile u Kaliforniji i bezbroj je sati svakodnevno provodila s psihologinjom Penny Patterson i biologom Ronom Cohnom. Prvi značajan uspjeh i zanimanje znanstvenika Koko je ostvarila kad je naučila ljudski znakovni jezik kojim se i dalje tečno služi, što joj je omogućilo komunikaciju sa zaposlenicima parka u kojem je smještena kao i s brojnim gostima i prijateljima parka. Jedan od legendarnih prizora koji je ostao zapamćen diljem SAD-a bio je kad se Koko velikim zagrljajem pozdravila s danas pokojnim glumcem Robinom Williamsom.
Drugi dirljivi trenutak bio je kad je Koko prije nekoliko godina tužnim izrazom lica i preokrenutom donjom usnom popratila informaciju o smrti jedne prijateljice parka koja joj je svakodnevno dolazila u posjet. Koko je tada i znakovnim jezikom "kazala" kako se osjeća tužno, što je znanstvenike u potpunosti iznenadilo jer se radilo o prvom takvom povezivanju osjećaja gorile i izražavanjem tih osjećaja znakovnim jezikom.
Najnovije otkriće u kojem Koko pokušava svoje osjećaje izraziti putem govora novi je korak naprijed u razumijevanju ponašanja i mogućnosti gorila za koje su znanstvenici dosad smatrali kako su nemogući, čemu su u prilog išla i dosadašnja promatranja različitih vrsta majmuna diljem svijeta. No, treba uzeti u obzir, ističu znanstvenici koji su upoznati i s jednim i s drugim istraživanjima, kako su promatrane vrste majmuna smještene u prirodi i nisu imale intenzivne kontakte s ljudima poput Koko. Tim sa Sveučilišta Wisconsin do svojeg je otkrića pak došao detaljno analizirajući 71 sat snimaka na kojima se vidi kako Koko pokušava artikulirati zvukove.
Kontrola zvuka i disanja
– Ovo je korak kojim je Koko premostila rascjep između nekontroliranog ispuštanja glasova i kontroliranog disanja i vokalizacije u određenim oblicima ponašanja za koje se dosad smatralo kako je moguće jedino kod ljudi – objasnio je voditelj istraživanja Marcus Perlman koji s Koko radi od 2010. godine. Perlman dodaje kako se u konkretnom slučaju ne može reći da je Koko počela pričati poput ljudi, no nedvojbeno je kako ima predispozicije da u budućnosti izrazi svoje osjećaje riječima ili nečim što podsjeća na riječi.
– Koko izražava devet različitih voljnih oblika ponašanja koji uključuju kontrolu glasa i disanja i u njezinu slučaju riječ je o naučenom ponašanju, koje ne spada u tipičan repertoar bihevioralnih obrazaca zastupljenih kod gorila – objašnjava Perlman i zaključuje kako je njegov stav da Koko predstavlja onu toliko traženu kariku koja nedostaje.
pa i političari govore