Još do prije dobrih 15 godina za tekstove s egidom ‘Kinezi na Marsu’ ili tim riječima u naslovu pomislili bismo da se bavi kakvim filmom iz hollywoodske B-produkcije. Međutim, danas tako opremljeni tekstovi dolaze na naslovnice agencijskih izvješća i svjetskih medija jer Kinezi doista jesu na Marsu. I to doslovno, jer u subotu su uspjeli na Crveni planet spustiti svoj rover Zhurong koji je dijelom misije Tianwen-1, koja već oko tri mjeseca kruži orbitom planeta koji je trenutačno glavnom metom čovjekova istraživanja svemira. Ujedno je riječ o prvoj kineskoj međuplanetarnoj misiji koja je, eto, odmah i završila spuštanjem na površinu Marsa, upravo onako kako se do sada uspješno spustilo pet NASA-inih rovera. To uključuje i “sedam minuta straha” koliko traje spuštanje rovera iz sonde u orbiti na površinu.
Visoravan na sjeveru
Kina je to sa Zhurongom učinila na približno istom mjestu gdje se 1976. godine spustila NASA-ina misija Viking 2. Zhurong je dobio ime po drevnom kineskom bogu vatre, dok Tianwen znači ‘božja pitanja’. Kineski se rover spustio 14. svibnja u 1.11 sat iza ponoći. Rover je tada počeo prvu kinesku, a ujedno prvu misiju koja nije američka ili ruska, odnosno sovjetska na površini Marsa. Vijest je svijetu objavio kineski državni medij koji se obraća globalnoj populaciji, China Global Television Network, a potvrdili su je i znanstvenici sa Sveučilišta znanosti i tehnologije u Makau. Poslije su proces potvrdili i opisali članovi kineske svemirske agencije kojima je čestitao i sam Xi Jinping.
“Ovo je važan korak na putu međuplanetarnog istraživanja naše zemlje, ostvarenje skoka s relacije Zemlja – Mjesec u planetarni sustav. Domovina i narod zauvijek će vas pamtiti zbog vaših sjajnih postignuća”, napisao je Xi u pismu čestitki.
Rover je od visoke temperature koja se postiže pri spuštanju na Mars štitio toplinski štit. Nekoliko trenutaka kasnije aktivirale su se rakete “usporivači”, a onda i padobran koji je dron sigurno prizemljio u područje Utopia Planitia, visoravan unutar golemog bazena nastalog udarom nekog nebeskog tijela koji se nalazi u Marsovoj sjevernoj hemisferi. Prvi kineski rover trebao bi na površini Crvenog planeta provesti 90 marsovskih dana, što odgovara oko 93 zemaljska, a za to vrijeme kretat će se površinom proučavajući sastav planeta te tražiti znakove zaleđene vode. Upravo Utopia Planitia trebala bi sadržavati velike količine zaleđene vode ispod površine.
Tehnički gledajući, nema neke pretjerane razlike između Zhuronga i NASA-inih rovera. Kineski ima šest kotača, a otprilike je veličine Spirita ili Opportunityja. Nosi šest znanstvenih instrumenata, uključujući dvije panoramske kamere, radar za snimanje tla te detektor magnetskog polja. Tu je i laser namijenjen razbijanju stijena kako bi se lakše prikupili njihovi uzorci te meteorološki instrument kojim će se proučavati klima i vrijeme na Marsu. Funkcionirat će u tandemu sa svojom sondom Tianwen-1, koja će služiti kao prijenosnik podataka između rovera i kontrole misije na Zemlji, u Kineskoj nacionalnoj svemirskoj agenciji. Za sondu je predviđeno da bude u orbiti jednu marsovsku godinu, što bi bilo 687 zemaljskih dana. Dakle, ništa što već nisu radili američki roveri. No, treba podsjetiti kako je Kina praktično isključena iz međunarodnih svemirskih istraživanja, a sve dodatno kompliciraju i trenutačno teški odnosi Kine i zapadnog svijeta, čime je otežana i razmjena znanja te transfer tehnologije. U svakom slučaju, kinesko spuštanje na Mars veliko je dostignuće koje je napravljeno u realno rekordno kratkom vremenu, mnogo brže nego što je to polazilo za rukom Amerikancima ili Rusima, odnosno Sovjetima, koji su prvi poslali objekt koji je napravio na površinu Marsa. A nije od početka bilo tako.
Planovi za 2028. godinu
Jer, 2011. godine ruska misija Phobos-Grunt, kojoj je cilj bio prikupiti uzorke s Marsova mjeseca Phobos, prevozila je i majušni kineski orbiter Yinghuo-1 zajedno s američkom misijom Living Interplanetary Flight Experiment. No, sve je neslavno završilo rušenjem Phobos-Grunta natrag na Zemlju. Kinezi, poznati po svojoj upornosti, nastavili su sami te su sada postali druga zemaljska nacija koja na Marsu ima vozilo, nakon Amerikanaca, naravno. Ulaskom Tianwena-1 u orbitu Marsa postali su šesta nacija kojoj je to pošlo za rukom, nakon Amerike, Sovjetskog Saveza, Europe, Indije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Sovjeti imaju jednu propalu misiju spuštanja.
Mars 3 uspješno se spustio, no samo nekoliko minuta kasnije se ugasio. Europska svemirska agencija dva je puta pokušala svoje sonde spustiti na Crveni planet i dva joj puta to nije pošlo za rukom. Kinezima – odmah. Podsjetimo, Kinezi već imaju uspješnih misija na Mjesec. Kao dio programa Chang’e tamo je Kina spustila dva rovera. S jednim su na Zemlju vraćeni uzorci u prosincu prošle godine. Takvu misiju, ali na Marsu Kina planira za 2028., a trebala bi biti nalik onoj koju zajednički planiraju NASA i ESA za istu godinu. Nedavno je objavljeno kako je krenula gradnja kineske postaje u orbiti Zemlje. Jedina suradnja zasad je s Rusijom na prikupljanju uzoraka s asteroida, a nedavno je između te dvije zemlje potpisan i sporazum. Treba se, stoga, zapitati koliki bi doseg čovječanstva bio da se zajedničkom naporu pridruži i Kina.