Hrvat u top timu svjetskih znanstvenika

Čuveno pariško sveučilište Sorbona među najboljim doktoratima proglasilo je rad hrvatskog znanstvenika Mije Šimunovića kojem je nedavno uručena nagrada kancelara Sorbone. Prije tog priznanja, Šimunović je za isti doktorat dobio i nagradu Francuskog društva za nanoznanost, a valja napomenuti i da je objavljen u cijenjenom znanstvenom časopisu Nature.

Takva priznanja u nizu tek su početak vrhunskih trenutaka u karijeri 30-godišnjaka iz Vinkovaca koji se u svijet uputio nakon što je diplomirao kemiju na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Doktorirao je potom kemiju na sveučilištu u Chicagu i fiziku na Sorboni i pariškom Institutu Marie Curie. Trenutačno je na newyorškom sveučilištu Rockefeller jedan od desetak odabranih znanstvenika iz cijelog svijeta čiji rad sponzorira tamošnji milijarder James H. Simons. Matematički genij, investitor s uredom na Petoj aveniji, bogataš koji promovira matematiku – profil je čiji se uspjeh i rad često analizira u svjetskim medijima.

Misterij embriološkog sata

Upravo je Šimunović jedan od njegovih izbora odnosno njegove zaklade koja odabranim znanstvenicima omogućuje tri godine nezavisnog istraživačkog rada na nekom od newyorških sveučilišta i institucija.

I tako taj uspješan mladić, trenutačno s teorijskim fizičarem Ericom Siggijom i embriologm Alijem Brivanlouom istražuje što određuje tajming u ljudskom embriološkom razvoju.

– Zašto je embriološki  razvoj čovjeka (9 mjeseci) mnogo sporiji od razvoja miša primjerice (21 dan) iako su stadiji u razvoju, pogotovo u ranom razvoju, gotovo identični? Drugim riječima, što je embriološki sat? To je općenito jedan od najvećih misterija u biologiji. U radu koristim ljudske matične stanice, tehnike genskih modifikacija i razne kvantitativne tehnike iz fizike uz pomoć kojih pretvaram matične stanice u gotovo bilo koje stanice odraslog organizma (živac, srčani mišić, jetru itd.). Štoviše, možemo ih razviti u strukture koje nalikuju na organe, tzv. organoide, uz pomoć kojih istražujemo ne samo fundamentalna pitanja poput razvojnog tajminga nego i pitanje modeliranja različitih bolesti – opisuje čime se bavi i što istražuje, a čiji odgovori mogu donijeti u budućnosti konkretnu primjenu u regenerativnoj medicini, i to u proučavanju posljedica genskih deformacija na razvitak organizma uz pomoć matičnih stanica i mogućnosti njihova ispravljanja!

Budžet od milijun dolara

Uvjeti za takvo istraživanje u Hrvatskoj nisu mogući jer je, među ostalim, riječ o laboratoriju s budžetom većim od milijun dolara. Stoga se Mijo Šimunović nada da će istraživačku karijeru nastaviti kao sveučilišni profesor u Americi ili u zapadnoj Europi, najvjerojatnije u Velikoj Britaniji.

– Što se mene tiče, u biti tek počinjem jer iako imam nezavisni položaj na sveučilištu, nemam vlastiti laboratorij, surađujem s raznim ljudima i u miru započinjem projekte s kojima ću otvoriti svoj laboratorij, nadam se, za dvije godine – planira Mijo Šimunović koji prati sve što se događa u nas pa kaže da su naša sveučilišta proizvela puno dobrih mladih znanstvenika koji su se manje-više raštrkali po svijetu.