LOVCI NA TAJNE OLUJA

Hrvatska znanstvenica: Dosad je bilo mirno, ali Atlantik se sada budi

Foto: Privatna arhiva
Lovci na oluje
Foto: Privatna arhiva
Lovci na oluje
Foto: Privatna arhiva
Lovci na oluje
Foto: Privatna arhiva
Lovci na oluje
Foto: Privatna arhiva
Lovci na oluje
Foto: Privatni album
Željka Fuchs-Stone
Foto: Privatni album
Željka Fuchs-Stone
Foto: Privatni album
Željka Fuchs-Stone
Foto: Privatni album
Željka Fuchs-Stone
Foto: Privatni album
Željka Fuchs-Stone
Foto: Privatni album
Željka Fuchs-Stone
Foto: Privatni album
Željka Fuchs-Stone
Foto: Privatni album
Željka Fuchs-Stone
Foto: Privatni album
Željka Fuchs-Stone
Foto: Privatni album
Željka Fuchs-Stone
Foto: Privatni album
Željka Fuchs-Stone
28.08.2019.
u 17:49
- Kada bismo gađali uragane nuklearnim bombama možda bismo ih samo ojačali. Trenutno čovjek ne poznaje tehnologiju kojom bismo mogli oslabiti ili promijeniti putanju uragana, kaže Željka Fuchs-Stone
Pogledaj originalni članak

Iako smo već gotovo stigli do kraja kolovoza, uraganska sezona u Atlantskom oceanu zasad je relativno mirna, s naznakom da se budi. Zapravo, prema povijesnim podacima, ovo je dosad druga najsporija uraganska sezona s trećom olujom formiranom tek 21. kolovoza (službeno sezona traje od 1. lipnja do 30. studenoga). No to ne mora ništa značiti.

Lani se također prvo predviđala slabija uraganska sezona, a na kraju je ispala iznadprosječna godina s 15 imenovanih oluja, među kojima osam uragana. Jedan od tih uragana bila je razorna Florence (formirana 31. kolovoza) koja je prouzročila smrt 54 osobe u SAD-u i nanijela štetu od 24 milijarde dolara.

Foto: Privatni album
Željka Fuchs-Stone

Podatke skupljaju i bez oluje

Stoga ne čudi da Amerikanci ulažu velika sredstva kako bi još više pospješili predviđanje oluja i njihova kretanja. A u tom procesu važnu ulogu ima i hrvatska znanstvenica, teorijska fizičarka Željka Fuchs-Stone, koja sa svojim timom OTREC (Organizacija konvekcije u istočnom Tihom oceanu) leti iznad potencijalnih oluja kako bi razotkrila zašto se nekada oluje razviju, a nekada ne.

Njihov program je pod okriljem američkog Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja, a prije nekoliko godina dobili su potporu Američke nacionalne znanstvene zaklade u iznosu 5,4 milijuna dolara.

Foto: Privatna arhiva
Lovci na oluje

– Kad god letimo, letimo u zanimljivu situaciju. Vidimo da modeli kontinuirano krivo prognoziraju situaciju iznad mora, a bome i iznad kopna. Dakle, letimo u područja koja smo si zadali unaprijed i šaljemo podatke modelima u real timeu. ECMWF model je za let 3. od 12. kolovoza već napravio simulaciju prognoze sa i bez naših podataka. Pokazalo se da je s našim podacima prognoza bila točna, a bez njih netočna. No ne možemo stalno letjeti. Naš je cilj otkriti na podacima što se to događa u raznim scenarijima, koja je fizika koju ne poznajemo kako bi se mogli poboljšati sami modeli – govori nam Željka između svojih letova.

Ove godine njezin tim smjestio je svoju bazu u Kostariku kako bi strateški bio na idealnoj lokaciji, pogodnoj za istraživanje i prema Atlantiku i nad Tihim oceanom.

– Letimo dva dana zaredom. Prvi dan na jug/istok uz obalu Kolumbije i onda preko Paname u Karibe. Drugi dan letimo na zapad iznad Tihog oceana. Kako poremećaji putuju na zapad, koji put uspijemo letjeti u isti poremećaj dva dana zaredom. A koji put te oluje nestanu. Zašto? Ne znamo još. Poremećaj kroz koji smo letjeli 7. kolovoza postao je tropska oluja Henriette.

No nekada problem nije samo u oblacima...

Početne misije skoro su im zakasnile jer su imali problema s – carinom.

– Jako je užurbano, imamo jako puno studenata, oko 12. Sve zajedno nas je oko 30. Svima treba dati posao, a probam ih sve barem jednom staviti na let. Svaki dan imamo neki novi izazov. Prvo su nam sonde zapele na carini. Sva sreća pa smo imali dovoljno sondi na avionu za prvih nekoliko letova. Kasnila nam je i oprema za radiosonde iz istoga razloga. U Kostariki su postrožili pravila lansiranja radiosonde pa sad moramo imati nekoga tko govori španjolski i zove njihov meteorološki zavod prije, za vrijeme i nakon lansiranja. Kolege dolaze i odlaze. Neka prehlada je pokosila dio ekipe itd. Letovi teku bez incidenata, ekipa je jako profesionalna.

Foto: Privatna arhiva
Lovci na oluje

Zanimljivo je da u ekipi ove godine u njenom međunarodnom timu ima još Hrvata.

Stipo Sentić iz Metkovića i Ana Juračić iz Matulja oboje su doktorirali fiziku na New Mexico Techu. Oboje su bili izvrsni studenti. Ana je nakon doktorata otišla u Dublin pa natrag u Hrvatsku. Danas radi u Ericsson Nikoli Tesli. Stipo je ostao na NMT-u i danas je nezamjenjiv dio našeg tima. Stipo leti na svakom letu i do kraja projekta postat će mission scientist što znači da će moći sam letjeti kao glavni predstavnik grupe znanstvenika. Ana, iako živi u Zagrebu, došla je k nama u Kostariku na tri tjedna. Uzela je godišnji, platila sama put jer je željela biti dio ove priče. Ne znam kako bismo bez nje, npr. procesira podatke sa sondi brže od bilo koga. Da sumiram, bez Ane i Stipe meni ne bi bilo lako, svojim prisustvom i radom na projektu obogatili su cijeli tim – zadovoljno ocjenjuje Željka.

OTREC-ova ekipa leti u prenamijenjenom poslovnom mlažnjaku dalekog dometa Gulfstream-V, i to većinom iznad olujnih oblaka u koje izbacuje sonde. No povremeno im se pridruži i NOAA-ov (američka državna agencija za proučavanje oceana i atmosferskih uvjeta) zrakoplov “lovaca na uragane” P3 koji leti i unutar oluje i može podnijeti jake turbulencije.

– S lovcem na uragane P3 letjeli smo zajedno 17. kolovoza iznad Tihog oceana u našem zadanom području, a dan poslije išli smo s njima za olujama – napravili smo iznimku radi njih. Letovi su prošli izvrsno! Letjeli smo u isto područje za koje je prognoza predviđala razvoj tropske oluje u iduća dva dana s 50%, a u idućih pet dana s 80%. Za vrijeme našeg leta nismo vidjeli organiziranu cirkulaciju osim na nivou od oko 3 km. Međutim, do navečer se prognoza ponovno promijenila pa su davali 60% šanse razvoja u iduća dva dana i 90% za pet dana. P3 je potom opet letio na isto područje. Činjenica je da se prognoza i stvarno stanje ne slažu te da se prognoza mijenja svakih 12 sati. Radili smo pod pretpostavkom da su podaci koje prikupimo neprocjenjivi bez obzira na krajnji ishod. Razvoj te oluje bio je izrazito spor. Vjerojatno zbog smicanja vjetra. No danas znamo da smo letjeli u početak formiranja tropske oluje Ivo.

Foto: Privatna arhiva
Lovci na oluje

Upitali smo Željku pokvari li im loše vrijeme let pa da moraju krenuti u misiju ispočetka ili im je pogoršanje vremena nužno da bi dobili podatke koje trebaju.

– Ljepota je ovog projekta da imamo puno sati leta i da nas ne zanima samo letjeti u oluje. Jer, da bismo znali zašto oluje nastaju i intenziviraju se, moramo znati kakva je situacija kad ih nema. Tako da mi ne možemo letjeti u krivi dan ni u krivo područje ako se držimo svog plana. No, kako u svima nama živi onaj znanstvenik koji bi stalno išao baš tamo gdje je oluja, smislili smo plan da nas taj “znanstvenik” u nama ne zavede. Nakon leta na istok još u avionu, kad letimo natrag, bacamo novčić. Pismo ili glava. Tako, bez da gledamo prognoze, koje tako i tako ne funkcioniraju, odlučujemo kada ćemo opet letjeti idući set od dva dana. Opcije su od 1 do 4 dana između setova leta.

Trumpova ideja o bombama

A brine li se obitelj kada odlazi prema olujama, kako djeca reagiraju, jesu li navikli da im je mama šefica za oluje?

– A nitko se više ne brine, klinci samo pitaju je l’ mi bilo muka i, ako nije, ne zanima ih dalje. Njima je fora čuti da smo se puno tresli i propadali. Bili su sa mnom prvih deset dana ovdje, izvrsno iskustvo jer su se družili s timom. No rekli su mi i oni i muž da im kao veliki šef ne pašem jer stalno kasnim na dogovore s njima. Umjetnost organizacije spajanja osobnog s profesionalnim nije lako doseći. No mislim da smo svi uživali.

Probali smo doznati što možemo očekivati u nastavku uraganske sezone, no nismo je uspjeli nagovoriti u spekulacije:

- Do sada je bilo tiho u Atlantiku što je nama izvrsno jer inače ekipa'lovaca na uragane' i njihov zrakoplov P3 ne bi mogli doći k nama. Trenutno se Atlantik budi. Prognoza, ah, to se ne bih usudila ni pomisliti, a kamoli izreći.

Za kraj smo je upitali o ludoj ideji gađanja uragana nuklearnim bombama (!), što je prema nekim američkim medijima bila jedna od Trumpovih ideja:

– Ideja o korištenju nuklearnih bombi za oslabljivanje ili skretanje uragana nije nova, stara je više desetljeća. Znanstvenici se slažu da to nije moguće jer je energija nuklearne bombe prema energiji uragana nezamjetna. A kad bismo i imali nešto veće energije, možda bi to samo ojačalo uragan... Trenutno čovjek ne poznaje tehnologiju kojom bismo mogli oslabiti ili promijeniti putanju uragana.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar Bond007
Bond007
19:54 28.08.2019.

Haarp ovih dana radi k'o lud,...