Znanost se pokrenula gotovo neviđenom ambicijom kako bi pronašla cjepivo i lijek protiv novog koronavirusa SARS-CoV-2 (severe acute respiratory syndrome coronavirus 2) i njime uzrokovane bolesti bolesti COVID-19 (coronavirus desease 2019). Znanost je isto tako danas otvorena kao rijetko kada do pandemije novog koronavirusa pa se tako može dobiti uvid u tekuća istraživanja mogućih cjepiva i lijeka za novi koronavirus na stranicama najutjecajnijih znanstvenih časopisa poput Naturea.
Tamo nas je na jedan od značajnih radova uputio prof. dr. sc. Ivan Đikić za svojeg nedavnog gostovanja u Večernjem listu. U Natureu je na razmatranju rad skupine njemačkih znanstvenika sa Sveučilišne bolnice te Sveučilišta Goethe, obje ustanove su u Frankfurtu.
VIDEO Znanstvenik Ivan Đikić o pandemiji koronavirusa i situaciji u Hrvatskoj
U naslovu se rada predloženog za prihvaćanje i objavu vidi kako je riječ o razmatranju potencijalnog lijeka za SARS-CoV-2 na koji upućuje istraživanje proteomike zaraženih stanica. Ugrubo, riječ je o blokiranju puteva novom koronavirusu kako bi ga se spriječilo u preusmjeravanju staničnih procesa te da se tako replicira u zdravim ljudskim stanicama.
- Ciklus virusa korone vrlo sličan ciklusu virusa gripe. Oba su RNK bazirani virusi, koriste sličan put iako imaju različite enzime i na kraju pokazuju različite antigene. Naučili smo da upravo zbog tih različitih antigena koji se pojavljuju na površini naših stanica virus korone je različit od virusa gripe. I zato cijepljenje i svi lijekovi koji imamo koji djeluju na antigene i stvaranje imunog sustava protiv gripe ne djeluje na koronavirus i to moramo stvoriti ispočetka, rekao nam je prilikom tog posjeta dr. Đikić.
Za potrebe ovog teksta prof. Đikić prokomentirao je i mogućnost dolaska do lijeka na opisani način.
- Vrlo je važno da se istraživanja fokusiraju na korištenje primarnih CoV2 virusa koji su izolirani iz bolesnika kao sto je napravljeno u ovom konkretnom znanstvenom radu. Takva znanstvena istraživanja za sada su pretklinička jer se radi s virusima koji inficiraju ljudske stanice u kulturi, ali ona opisuju vrlo realno kako izvorni virus koji se širi među nama, napada naše stanice, ulazi u njih i koje promjene uzrokuje unjutar stanice da bi se umnožio i uništio stanicu. Upravo proteomska analiza promjena u stanici inficiranoj virusom u ovoj studiji objašnjava zašto pojedine vrste inhibitora ili već odobrenih lijekova mogu pozitivno djelovati i blokirati virus. Oni su pokazali da primjerice inhibitori koji reguliraju metabolizam nukleinskih kiselina, translaciju (na čemu radi i kolega Nenad Ban) te procesa splicing-a. I u mom laboratoriju pomažemo kolegama da što prije riješimo strukture pojedinih virusnih proteina u kompleksu s nekim od inhibitorima što može pomoći u stvaranju novih kemijskih modifikacija i boljih i potentnijih inhibitora. Upravo ovakav timski rad i slobodno širenje znanja i iskustava osigurava veći uspjeh u borbi jer imamo više informacija a time je i proces pronalaska noviih otkrica puno zanimljiviji i ugodniji, rekao je te nastavio kako je točnost tih podataka je od izrazite važnosti jer će nas usmjeriti prema ozbiljnijim pretkliničkim i kliničkim istrazivanjima koja su puno skuplja ali i opasnija za ljude koji ulaze u te studije.
- Upravo radi sadašnje potrebe da se “što prije” pronađe lijek za koronavirus ne smijemo zapostaviti kritičnost i pažnju. U medijskim istupima ne smijemo pretjerivati sa zaključcima o novim lijekovima koji uopće nisu terstirane niti na ljudskim stanicama. Primjerice u razgovoru s kolegama u Frankfurtu oni su istestirali vrlo veliki broj vec prisutnih lijekova na primarne izolate virusa iz Kine, Italije i Njemacke i vrlo mali broj ima određeno pozitivno djelovanje na virusen infekcije u kulturi poput HDAC inhibitora (romidepsin, vorinostat i pracinostat) iako u drugim početnim studijima možda pokazuju neke preliminarne učinke, rekao nam je prof. Đikić..
Dakle, njemački su znanstvenici ustanovili način na koji je moguće izolirati SARS-CoV-2. Na taj su način utvrdili i profil infekcije SARS-CoV-2 virusom u različitim stadijima nakon što je njegov domaćin zaražen. Novi koronavirus preusmjerava stanične procese a znanstvenici su testirali molekulu koja SARS-CoV-2 u tome sprečava. Testiranja su završila s uspjehom pa bi molekula nakon daljih testiranja mogla postati jednim od lijekova za COVID-19.
Potražili smo mišljenje jednog od naših najistaknutijih znanstvenika, prof. dr. sc. Nenada Bana sa Saveznog tehnološkog instituta, ETH u Zurichu. I odmah nas je prof. Ban iznenadio.
- Mislim da su mjere koje su uspostavljene u Hrvatskoj ispravne. Nadam se da će biti korisne i da će se izbjeći eskalacija koja je počela u Italiji, a sad je i zahvatila Švicarsku jer nisu uspostavljene mjere kontrole prometa preko granice. Naime Švicarska je sada četvrta zemlja na svijetu u pogledu broja slučajeva u odnosu na stanovništvo, a zna se da je aktualni broj oboljelih vjerojatno viši nego sto se objavljuje zbog nedovoljnih testiranja, rekao nam je prof. Ban.
No, unatoč teškoj situaciji znanost na ovom uglednom institutu gdje naš znanstvenik radi ide dalje i to vrlo hrabro. I tamo se bave istraživanjem na tragu ovoga ranije opisanog, ali i drugim istraživanjima u cilju pronalaženja lijeka za SARS-CoV-2. Profesor Ban podvlači da su ovo sve moguća rješenja čiji će se potencijal uvidjeti tek nakon kliničkih testiranja.
- Članak potvrđuje da se mnogi virusi, a očito također i SARS-CoV-2 često koriste raznim načinima kako bi preusmjerili procese u našim stanicama tako da pomognu replikaciju i životni ciklus virusa. Ovaj članak pokazuje da se to događa i kod SARS-CoV-2 infekcije i da određeni spojevi mogu usporiti ključne aspekte virusnog ciklusa. Ta tema je i važan smjer istraživanja u mom laboratoriju. Naime, mi proučavamo kako se proces sinteze proteina, za koji su ribosomi odgovorni, promijeni tokom infekcije SARS-CoV-2 virusom. Kad virus inficira naš organizam on spriječi ribosome da sintetiziraju naše proteine, ali ih posebno aktivira da sintetiziraju virusne proteine, praktično otima naše ribosome za virusne potrebe. To je jako zanimljivo jer bilo koji spoj koji poremeti sintezu virusnih proteina može biti potencijalni lijek. Već sad postoji nekoliko spojeva koji su identificirani a koji bi mogli biti korisni u tom pogledu, ali naravno trebat će dosta testiranja da se utvrdi da li će se moći klinički koristiti. Mi sada proučavamo kako se ti spojevi vežu na ribosom koji sintetiziraju virusne proteine, rekao nam je naš znanstvenik dodavši kako je Švicarska oglasila posebni fond za istraživanje na temu koronavirusa koji će se rapidno evaluirati u sljedećih dva mjeseca.
Tema: Koronavirus
VIDEO Pitali smo građane pridržavaju li se mjera protiv koronavirusa
Ne vidim da su uspjeli odgovoriti, možda će bolja rješenja ponuditi Ella Dvornik i Jelena Veljača.