Mala se senzacija dogodila u svijetu znanosti. U sjeverozapadnoj Kanadi otkriven je fosil kojim bi se možda mogla ponovo ispisati povijest životinjskog svijeta na planetu Zemlji. No postoji jedan problem, ima paleontologa koji misle da pronađena biološka starina nije prava. Tako barem donosi ugledni znanstveni časopis Nature.
Debata paleontologa
Prve su se skupine živih organizama pojavile prije nekih 541 milijun godina. No po ovom novom znanstvenom radu, jedan fosil spužve pronađen na području sjeverozapadne Kanade mogao bi biti čak 350 milijuna godina stariji čime bi se znatno pomaknula datacija najranijeg životinjskog života na planeti Zemlji. Otkriće drevnog ostatka potaknulo je i debatu među paleontolozima koji se ionako već dugo spore u kojem je trenutku nastao složeni život.
– Ako sam u pravu, onda su se životinje pojavile davno, davno prije nego što smo uočili prve tradicionalne životinjske fosile. To bi značilo da je povijest životinja daleko starija no njihovi ostaci nisu tako dobro očuvani, rekla je autorica ove studije Elizabeth Turner, geologinja na Sveučilištu Laurentian u Sudburyju u Kanadi. Međutim, ima znanstvenika koji na temelju mikroskopskih uzoraka 890 milijuna godina starog fosila koji je istraživala dr. Turner nisu uvjereni da ima indikacija da je riječ o drevnoj spužvi, barem ne prema dokazima predočenim u studiji nazvanoj “Possible poriferan body fossils in early Neoproterozoic microbial reefs”. Turnerova tvrdi da nijedan od organizama koji sudjeluju u gradnji koraljnih grebena, a koji je postojao prije 890 milijuna godina, poput cijanobakterije ili algi, ne može objasniti kompleksnu strukturu uzoraka koje je ona istraživala. A prikupila ih je s drevnih mikrobnih grebena sačuvanih u stijenama u udaljenim područjima na sjeverozapadu Kanade, što je počela raditi još kao diplomantica, 90-ih godina 20. stoljeća. Kada je komade stijenja počela proučavati pod mikroskopom, uočila je razgranate mreže kristalnih cjevčica. Kasnije je shvatila kako te strukture jako sliče na unutarnje skele modernih spužvi, a njihovo propadanje i fosilizacija odgovaraju onome kod spongina, kolagenskog proteina koji gradi kostur spužve.
– Riječ je o prekrasnim stijenama, no ne očekujete da ćete u njima pronaći nešto tako komplicirano ili čudno – rekla je dr. Turner. Na takav zaključak potaknule su je i studije koje slične strukture opisuju i u znatno mlađim stijenama, od vremena za koje se zna da su spužve postojale, pa je i s te strane ova znanstvenica bila dosta sigurna u svoj zaključak. No neki je pobijaju tvrdeći da se vjerojatno ne radi o stvarnim fosilima spužve, a pri tome se ‘brane’ modernom tehnologijom. Uslikali su mnogo tankih dijelova uzoraka stijenja koje su prikupili te su od njih napravili 3D model što je rezultiralo – oblikom spužve.
Jesu li preživjeli nemoguće?
U svakom slučaju, ako su zaključci dr. Turner točni, to bi znatno pomaknulo datum početka priče o životinjskoj evoluciji. Znanstvenici zainteresirani za ovaj nalaz ističu da nije osobito teško među fosilima pronaći nešto nalik spužvi, problem su dodatni dokazi koji bi poduprli tvrdnju kako se doista radi o ostacima spužve starima 850 milijuna godina. Ima ih koji ne vjeruju da bi se u stijenama te starosti i vrste doista mogao očuvati ostatak kakav je pronašla dr. Turner. Nije nemoguće da je bilo živog organizma prije kambrijske eksplozije, naglog razvoja života, ali ne čak 350 milijuna godina prije. To bi značilo da je bilo organizama koji su preživjeli izrazito teške, praktično nemoguće uvjete za život na Zemlji.
Pogledajte i video: Vjetar odnio šator