Nova dokumentarna serija “Izgubljena blaga Egipta” počinje se emitirati ove subote, 6. studenoga u 22 sata na kanalu National Geographic. U ovoj trećoj sezoni serije priče pričaju međunarodni arheolozi koji u nemogućim klimatskim uvjetima otkrivaju nove tajne života u Egiptu i njegovih vladara. Vjerojatno najpoznatija vladarica Egipta svakako je Kleopatra o kojoj smo razgovarali s Meredith Brand, arheologinjom s Američkog sveučilišta u Kairu koja se također pojavljuje u ovoj seriji.
Zbog čega baš Kleopatra privlači toliko pozornosti sve ovo vrijeme, toliko je ženskih vladarica u povijesti, no ipak se filmovi snimaju o Kleopatri?
U povijesti je bilo snažnih i velikih vladarica, pa i u samom Egiptu prije nje. Kleopatra je ipak objekt fascinacije jako dugo vremena, a to je, mislim, zbog toga što su i sami Rimljani bili fascinirani njome. Oni sami jako su puno pisali o njezinu životu, pisali su i o Juliju Cezaru, Marku Antoniju. Bila je predmetom brojnih komentara u to rimsko doba. I taj je narativ preživio pa se na njega nastavio i William Shakespeare svojim dramama pa je od njezine priče nastao svojevrsni kulturni fenomen. Ona je praktički od svojeg vremena bila ikonom pop-kulture. Zamislite takvu slavu, od tog vremena sve kroz renesansu pa i dalje sve do danas, u doba filmova i televizije. I ondje se u njoj tražio izvor inspiracije za poznate proizvođače zabave s kojim su se ljudi mogli povezati. Fascinira i to koliko se ljudi u toj priči mogu pronaći, to je priča o moći, ratu, predrasudama o ženama, što bi one trebale ili ne raditi. Bogat je to izvor za istraživanje.
Što je s njezinim posljednjim počivalištem, još ne znamo gdje je, zadnju pretpostavku o hramu božice Isis opovrgnuo je sam Zahi Hawass?
To je očito najveći misterij. A to je ujedno i još jedan razlog zašto vlada toliki interes za Kleopatru. Ne postoji nijedan jasan zapis da je ona ovdje pokopana. Ptolomejevići, čijoj je obitelji pripadala, obično su pokapani u području pokraj Aleksandrije gdje su se pokapali njihovi kraljevi. No ne znamo još ni gdje je točno to mjesto pa tako nemamo lokaciju posljednjeg počivališta bilo kojega od tih kraljeva. Veliki je to misterij. Bez nekog konkretnog zapisa koji bi govorio o tome što se dogodilo i gdje je ona točno pokopana, ostat će velik broj neodgovorenih pitanja.
Koliko je točan opći javni narativ o Kleopatri koji se stvorio s vremenom, a oblikovan je, primjerice, i filmovima?
Dokumenti o njezinu životu potječu uglavnom iz rimskog doba, a Rimljani su s Kleopatrom imali velikih problema. Jer, žene su u Egiptu tog doba imale daleko više moći i autonomije nego što su to imale u Grčkoj ili Rimu. Tako im je njezin položaj vladarice izazivao određenu neugodu. Egipat je bio iznimno važno područje za Rim toga doba, imao je duge kišne periode što je također bio razlog zbog kojega bi bio idealnom provincijom. A Kleopatra je takvoj ambiciji bila izravna prijetnja, jer je bila ekstrovertirana vladarica s ambicijom da svu moć zadrži u Egiptu, pa i proširi njegov utjecaj. Zato se negativno pisalo o njoj kao o preljubnici, zloj ženi, i to se nastavilo i do današnjeg dana. No nisu je tretirali pošteno. Rijetki izvori iz tih vremena govore o njoj kao o normalnoj vladarici koja je radila ono što se od nje i očekivalo, nastojeći proširiti svoj teritorij. Faraoni su imali veliku moć, imala ju je i ona te je nastojala ispuniti očekivanja koja je zbog nje imala. Egipćani je nisu gledali na isti način kao Rimljani. Naša današnja percepcija Kleopatre obojena je većinom rimskim gledanjem koje ju je predstavljalo kao neku preljubnicu, što vrlo vjerojatno nije bilo točno.
Puno je sudbina povezanih s Kleopatrom, od Julija Cezara i Marka Antonija, pa onda i njezine djece. Što se s njima dogodilo nakon njezine smrti?
Dvojica njezinih sinova ubijena su. Jedna od kćeri otišla je u sjevernu Afriku gdje se udala u jednu grčku dinastiju pa je nastavila obiteljsku liniju. Dvojica sinova ubijena su jer su u to doba vladarske obitelji živjele živote visokog rizika, ako izgubite u sukobu, gotovo je sigurno da ćete umrijeti zajedno s brojnim članovima vlastite obitelji.
Što je onda prava istina o Kleopatri i njezinu odnosu s Julijem Cezarom i Markom Antonijem, je li to bila politika ili ipak ljubav?
Nema jednoznačnog odgovora. Sve ovisi koji zapis iz kojeg izvora proučavate, kao i tko je to napisao i zašto. Ona jest imala dvoje djece s Markom Antonijem, pa je očito tu bilo romanse, a imala je i dijete s Julijem Cezarom, pa se isto može zaključiti i o toj vezi. No kakvi su bili stvarni osjećaji i dinamika tih veza, nije moguće znati. Sigurno su obojica jako poštovala Kleopatru, o čemu govore i njihovi osobni zapisi, vidi se da su je držali posebnom na jedan vrlo znakovit način. A svakako se može pretpostaviti da je ona, nastojeći održati snažnu ulogu Egipta, poduzimala i sve diplomatske korake koje je mogla da bi u tome uspjela, a to je stvaranje saveza koji bi joj u tome pomogli. Nakon što je umrla, to je ipak bilo gotovo i Egipat je postao rimskom provincijom. Nažalost, na kraju se nije odigralo kako je ona to za života željela.
Da Kleopatra živi danas, s kime bismo je mogli usporediti?
Mislim da je teško usporediti je s bilo kime. Jer je imala božansko pravo na vladanje, što je bilo i saznanje formirano u njoj samoj. To je nešto jedinstveno. Ako dublje razmislim, jedino je kraljica Elizabeta I. imala sličnu prerogativu, jedino bi se nju moglo usporediti s Kleopatrom.
Tko je bio odlučujuća osoba u Kleopatrinu životu i njezinu vladanju, je li to možda bio Julije Cezar?
On je imao veliku i ključnu ulogu u njezinu životu jer joj je pokazao kako može ući na rimsku političku scenu. Kada je umro, ona je nastavila tim putem, on joj je otvorio mnoga vrata. No ne mislim da je on bio najvažniji, to je bila ona sama, a ne muškarci koji su prolazili kroz njezin život.
U posljednje vrijeme iz Egipta stižu vijesti o brojnim novim otkrićima. Koje je za vas najuzbudljivije s kojim ste se do sada susreli?
Volim spoznaje o životima kraljeva i kraljica, hramovima i mumijama, no najviše me zanimaju svakodnevni životi običnih ljudi u Egiptu tog doba. To bi bio izgubljeni grad koji je pronašao Zahi Hawass u Luxoru jer nam daje toliko informacija o ljudima iz radničke klase koji su živjeli između tih grobnica i piramida, jer oni često u povijesti nemaju glasa.
Zašto je egipatsko carstvo bilo toliko uspješno, je li to doista zbog rijeke Nil kako mnogi tvrde ili je možda u pitanju i njegovo društveno uređenje?
To doista jest jedno od najvećih pitanja. Da, teško biste mogli osmisliti savršeniji sustav za navodnjavanje u kojem se poplave odvijaju upravo u najbolje vrijeme za uzgoj pšenice. Taj sustav ima tu jednu nevjerojatnu živost. Zatim su tu i ogromni prirodni resursi u Egiptu, poput kamena koji se koristio za tu bogatu arhitekturu, tu je i zlato koje je omogućavalo ogromno bogatstvo. Egipat je usto omeđen prirodnim barijerama, Sredozemljem, pustinjom, Nilom, nije bilo lako prodrijeti na njegov teritorij jer su ga barijere činile izoliranim. Pored Nila smještena su najveća naselja pa ta rijeka doista jest na taj svoj čudan način bila integrativni faktor tog carstva. Tako da doista ima nešto u okolišu, no tu je i kultura, religija i njezine vrijednosti te etika koje su bile povezane izravno s kraljem te osobnim odnosom prema vjerovanju u stvari poput, primjerice, zagrobnog života.
Hoćemo li u seriji vidjeti neka nova otkrića o Egiptu?
Da. Odnosit će se na mumije i mumifikaciju, iskapanja grobnica u Saqqari donijela su nam neka fascinantna otkrića koja su prekrasna. U ovoj seriji vidjet ćete cijeli put do takvih otkrića, interijere grobnica, otkrivene mumije, sve što do sada nije bilo viđeno.
Vitas je otisao u Kairo razgovarati s doticnom???