Iako smo tek na početku godine, NASA-ino će otkriće sedam planeta sustava TRAPPIST-1 sasvim sigurno ostati najznačajnijim otkrićem u 2017., vjerojatno i cijelog 21. stoljeća. Teško je zamisliti nešto spektakularnije od otkriće triju nastanjivih planeta u sustavu susjednom našem s velikom mogućnošću da na njihovoj površini postoje oceani.
Sličniji Jupiteru nego Suncu
Iznenađenje će biti još veće ispostavi li se kako i na četiri ostala planeta ima vode makar i u tragovima. No, o novootkrivenim planetima znamo vrlo malo. Sustav je od našega udaljen 40 svjetlosnih godina odnosno 378,4 bilijuna kilometara. Sonda New Horizons koja je istraživala Pluton najbrža je letjelica koju je napravio čovjek. Ona sada izlazi iz našeg sustava brzinom 14,31 km/s, a tom bi brzinom putovala do sustava TRAPPIST-1 317.000 godina. Zahvaljujući gravitaciji Jupitera, NASA-ina letjelica Juno postigla je 265.000 km/h, što je najviše dosad što je postignuto za neku letjelicu koju je napravio čovjek. Sve i da vlastitim pogonom može letjeti tako brzo, opet bi joj trebalo 158.600 godina da dohvati TRAPPIST-1.
Letjelici Voyager 1 trebalo bi za put do novog sustava 685.130 godina. NASA-in Space Shuttle, kada je bio u funkciji, letio je oko Zemlje brzinom od 28.160 km/h, što znači da bi mu do TRAPPIST-1 trebalo milijun i pol godina.
No, već postoji inicijativa koja bi ovaj (u današnjem poimanju) daleki put mogla skratiti barem za neku količinu vremena. Breakthrough Starshot Stephena Hawkinga zamišlja sonde pogonjene laserima koje bi u teoriji mogle razviti 20 posto brzine svjetlosti, odnosno 216 milijuna km/h, što je oko četiri tisuće puta brže od New Horizonsa. Te bi sonde mogle doći do TRAPPIST-1 za 200 godina. Naravno, ako ikada polete. Iz tih nevjerojatnih brojki može se zaključiti kako nitko tko danas živi sasvim sigurno izbliza neće vidjeti planete ovog sustava. I sami su NASA-ini znanstvenici na tiskovnoj konferenciji napomenuli kako bi do TRAPPIST-1 najvjerojatnije trebalo 800.000 godina.
Zanimljivo je i same planete gledati kroz brojke. Jer, one same po sebi najzornije opisuju sustav TRAPPIST-1. Sama zvijezda je deset puta manja i dva i pol puta hladnija od našeg Sunca. Više je usporediva s Jupiterom nego sa Suncem. Ni jedan od planeta ne orbitira oko svoje zvijezde na udaljenosti većoj od one pri kojoj orbitira Merkur. Tom planetu našeg sustava treba 88 dana da obiđe Sunce, a znamo da Zemlji za to treba 365 dana.
Nama potpuno stran sustav
Ali, planetu TRAPPIST-1d treba oko 20 dana, a ona je najudaljenija od zvijezde. Trima planetima u nastanjivoj zoni, TRAPPIST-1e, f i g treba nešto više od šest, devet i 12 dana. Toliko su ti planeti blizu svojem suncu, ali i jedni drugima. Podsjećamo, moguće je s površine jednog planeta vidjeti susjedni, i to s osnovnim geološkim obilježjima. Ono u što su znanstvenici sigurni jest da će se već unutar jednog desetljeća utvrditi je li na nekom od planeta sustava TRAPPIST-1 bilo ili ima života. Kako je rekao Amaury Triaud, jedan od znanstvenika koji potpisuje studiju o sustavu objavljenu u časopisu Nature, do sada smo nagađali, a sada imamo legitimnu metu istraživanja. Jedno se, međutim, ne smije zaboraviti. Iako su novootkriveni planeti slični Zemlji, riječ je o sustavu koji je nama ipak potpuno stran.
Sve to govori da naučni teorijski postulati i špekulacije o nastanku i građi svemira kao i zvjezdanih planetarnih sustava rađenih na primjeru našeg planetarnog sistema ne drže vodu. To isto vrijedi i za ostale naučne discipline zapadne provenijencije, koje njihovi tvorci pokušavaju prikazati kao istinite.