Točno pet stotina godina traje posljednji misterij jednog od najvećih umova u povijesti – Leonarda da Vincija. Ni danas nije sigurno jesu li doista njegovi ostaci pohranjeni u kapeli Saint-Hubert, unutar zidina dvorca Amboise u dolini Loire.
Spasio ga je pjesnik
Naime, ondje veliki umjetnik i izumitelj nije pokopan, već mu je grob bio nedaleko, unutar istih zidina, u crkvi Saint-Florentin. Tamo je da Vinci pokopan nakon što je preminuo upravo na današnji dan 1519., najvjerojatnije od posljedica moždanog udara. Pokopan je dakle u crkvi Saint-Florentin u krugu dvorca kralja Franje I., čiji je gost bio. Njegovo je tijelo tamo imalo mir sve do Francuske revolucije, kada je crkva oštećena u tolikoj mjeri da je arhitekt kojega je u inspekciju poslao Napoleon Bonaparte zaključio kako joj nema spasa. Crkva je demolirana, a spašeni materijal iskorišten je za popravak dvorca. O da Vincijevu grobu nije se vodilo računa te je on nestao u vremenu. Tako je bilo sve do 1863. kada je u dolinu Loire stigao pjesnik Arsène Houssaye, koji je iskopao cjelovit ljudski kostur zajedno s ostacima zidina na kojima stoje slova EO [...] DUS VINC.
Pogledajte video o Leonardu:
Zaključak bi bio da je cjeloviti napis glasio - LEONARDUS VINCIUS, a kako je kostur imao i neobično veliku lubanju, Houssaye je vjerovao kako je riječ o samom Leonardu da Vinciju. Stoga su ostaci premješteni u obližnju kapelu svetog Huberta, gdje su i danas. Nisu svi povjerovali u pjesnikov nalaz, pa iznad mjesta pohrane tijela piše kako se pretpostavlja da je riječ o ostacima velikog umjetnika. Jasno je kako je konačna potvrda radi li se doista o autoru Mona Lise povjesničarski i arheološki sveti gral, a suvremeni napredak tehnologije mogao bi dovesti do konačnog rješenja. Ključ je u DNK analizi.
Prije tri godine pojavila se informacija kako će se da Vincijev DNK pokušati pronaći na njegovim djelima jer zna se da je da Vinci u radu koristio i prste. No, ne postoje informacije jesu li najbolji znanstvenici iz polja istraživanja DNK nešto pronašli. Na sreću pojavila se nova prilika; u privatnoj američkoj kolekciji pronađen je uvojak kose za koji postoji podrobna dokumentacija da je to kosa Leonarda da Vincija.
Alessandro Vezzosi i Agnese Sabato, dvoje talijanskih povjesničara koji su vjerojatno najbolji svjetski poznavatelji života i djela Leonarda da Vincija čiji je Veličanstveni Leonardo preveden i na hrvatski jezik, 2016. objavili su umjetnikovo obiteljsko stablo.
Polubrat i obiteljsko stablo
Sam nije imao djece, ali je imao polubrata Domenica u čijoj se liniju mogu identificirati 35 živućih neizravnih potomaka jednog od najvećih svjetskih umova u povijesti. Koji mahom žive u njegovoj Toskani. Zanimljivo, jedan od njih je i znameniti redatelj Franco Zeffirelli, koji je 2007. godine, kada je primao nagradu za izvrsnost koja nosi Leonardovo ime, rekao je kako potječe upravo od velikog umjetnika. Nitko ga nije shvaćao previše ozbiljno.
Leonardov pramen zajedno s dokumentacijom bit će izložen danas u muzeju Ideale Leonardo da Vinci u gradu Vinciju gdje je umjetnik rođen. Vezzosi je ravnatelj muzeja dok je Sabatova predsjednica Zaklade ostavština Leonarda da Vincija. Dio je to cjelogodišnje proslave 500. godišnjice umjetnikove smrti koja će se organizirati u Italiji, Francuskoj i na drugim lokacijama koje je da Vinci obilježio. Postupak je utvrđivanja konačnog podrijetla toskanskog umjetnika logičan je i naizgled jednostavan. Iz čuperka će se izdvojiti DNK te usporediti sa živućim nastavljačima loze te ostacima u kapeli Saint-Florentin. Ako ništa, barem će se nešto od potencijalnih dokaza odbaciti kao pogrešno.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...:
Pa što? Ja i svi oko mene potječu direktno od Adama i Eve. Fora. Jel’?