očuvanje okoliša

Hoće li 2050. godine u moru biti više plastike nego riba?

Foto: Press Association/PIXSELL
Mandy Moore i Alexandra Cousteau
04.12.2017.
u 16:35
Unuka Jacquesa Cousteaua slijedi put svog djeda, život je posvetila očuvanju oceana i p oručuje: Branimo ono što volimo
Pogledaj originalni članak

Lavazzin kalendar tradicija je koju je poznati proizvođač kave započeo još 1993., tada u suradnji s jednim od najpoznatijih svjetskih fotografa – Helmutom Newtonom. Slijedili su: Annie Leibovitz, David LaChapelle, Thierry Le Gouès...

Za održivi razvoj Zemlje

No, Lavazzin kalendar za 2015. posvećen je očuvanju našeg planeta pa tako nastaje trilogija “The Earth Defenders”. Za 2018. priča o očuvanju prirode dodatno dobiva na snazi. Novi je kalendar zapravo globalna inicijativa poznatih umjetnika prema lakšem ostvarenju 17 ciljeva održivog razvoja koje su 2015. postavili Ujedinjeni narodi s namjerom da ih se ostvari do 2030.

Kalendar je stoga naslovljen “2030: Što vi poduzimate?“, a snimio ga je Platon, britanski fotograf i pripovjedač grčkog podrijetla, poznat kao “fotograf moćnih”, jer je snimio ljude poput Baracka i Michelle Obama, Vladimira Putina, Muammara al-Gaddafija, Edwarda Snowdena, Marka Zuckerberga...

Lavazzin kalendar za 2018. godinu kroz njegov objektiv predstavlja Andrea Agassija, Jeremyja Rennera, poznatog talijanskog kuhara Massima Botturu, Jeffreyja i Soniju Sachs, i brojne druge poznate osobe među kojima je i unuka slavnog Jacquesa Cousteaua.

Alexandra Cousteau nastavila je stopama svojeg djeda i danas je među borcima za očuvanje planeta Zemlje, pogotovo oceana. Hrvatsku nije još posjetila, no napominje kako je naša zemlja na njezinu najužem popisu.

Na sudjelovanje u kalendaru odlučila se jer se to činilo kao dobra prilika da se naglase teme koje su za nju važne. Kroz njezin se lik predstavlja 14. cilj: Život ispod vode.

– Odrasla sam sa svojim djedom i ocem, s njihovom etikom očuvanja prirode, provodeći vrijeme na ekspedicijama, tako je borba za zaštitu oceana ono što ja jesam. Svjedočila sam kako mjesta na kojima sam bila kao dijete na ekspediciji s djedom i ocem polako nestaju. Sada kada imam vlastitu djecu i pitam se hoće li 2050., kada oni budu mojih godina, još biti koraljnih grebena, hoće li u oceanima biti više plastike nego riba, kaže Alexandra Cousteau.

Ona radi na novoj platformi, nazvanoj Good Impact, koja se bavi mnogim pitanjima vezanima za održivost i koja bi trebala krenuti na Novu godinu:

– Nastavljam i svoj rad s Oceanom, međunarodnom organizacijom koja se bavi očuvanjem oceana, kako bih bolje razumjela na koji način možemo zaštiti mora, ali i efikasnije prehraniti svjetsko stanovništvo. Ako možemo staviti pod kontrolu pretjerani izlov ribe u 20 svjetskih zemalja, onda ćemo podvostručiti količinu kvalitetne hrane kojoj imaju pristup siromašne zemlje. Uz to sam i mama i doista sam zaposlena!, govori Cousteauova unuka.

Male kuće i organska hrana

– Naposljetku, što nas kao društvo čini zadovoljnima? Da stječemo sve više, brži automobil, veća kuća, beskrajna garderoba? Sve to uzima svoj danak našem planetu?, pita se i nastavlja:

– Kada je dosta? I na koji uopće način u takvoj situaciji možemo ostati povezani jedni s drugima? Mislim da u svijetu raste pokret u kojem ljudi traže odgovore na ta pitanja, a nalaze ih u minimalizmu, malim kućicama, u lokalnoj organskoj prehrani. Ti trendovi rastu, što je meni jako zanimljivo je sve više ljudi razumije da imati više ne znači biti sretnijim. Radi se o tome da imate dovoljno, ali na način da je to ono što doista cijenite. Stoga je ideja oko ovogodišnjeg kalendara vrijedna divljenja, no uvijek postoje interesi korporacija koji se često ne podudaraju sa zaštitom prirode, objašnjava .

– Mislim kako je Lavazzin kalendar odličan primjer kako korporacije mogu napraviti taj prvi korak u podizanju svjesnosti o ciljevima održivog razvoja, mišljenja je unuka Jacquesa Cousteaua. Ipak, eksploatacija oceanskih resursa nije nikada bila veća, suočeni smo s izumiranjem velikog broja vrsta. Kako spriječiti tu posljedicu ljudskog napretka?

– Naša mora pate od velikog utjecaja ljudske aktivnosti na prirodu, kroz globalno zatopljenje i pretjerani izlov ribe. More se postupno oslobađa njihova bogatstva, bioraznolikosti i ekološke ravnoteže. Moramo se boriti da bismo obranili mora, a to možemo samo ako zajedno tako nastupimo.

Branimo ono što volimo, jer jedino mi možemo donijeti promjenu, poručuje. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

VJ
Vl jedi govna
22:34 04.12.2017.

Hoće