Kako tempo cijepljenja (ipak) hvata tempo koji nam dozvoljava ipak se nadati sigurnijem ljetu, tako je lakše uočiti neke pojave nakon cijepljenja, poput činjenice da ipak ima slučajeva zaraze iako se osoba cijepila. Također, u nekim europskim zemljama razmišlja se o mogućnosti 'starog normalnog' za one koji su dobili dvije doze cjepiva, pa nas je zanimalo je li tako nešto doista utemeljeno i provedivo. I na kraju, Čeka li nas irski scenarij prošlog Božića kada su obiteljska druženja rezultirala snažnim rastom zaraze ubrzanim pojavom 'kentskog soja'. Na pitanja su odgovorili imunolog Zlatko Trobonjača te molekularni biolog Nenad Ban sa švicarskog Saveznog tehničkog sveučilišta, ETH, u Zurichu.
Kako dolazi do toga da se neke cijepljene osobe ipak zaraze?
Trobonjača:
Oba temeljna kraka našeg imunosnog odgovora protiv stranih patogena, sastavljene od imunosti posredovane protutijelima koja su kadra neutralizirati virus u našoj međustaničnoj tekućini i na sluznicama te tzv. imunosti posredovane limfocitima T, koji su pak u mogućnosti pronaći virusom zaražene stanice i ubiti ih, puno su snažnija u tzv sekundarnom odgovoru nego u primarnom kontaktu sa antigenima. To znači da se nakon prve doze cjepiva stvore spomenuti imunosni mehanizmi ali ograničenog kapaciteta, no pored njih stvore se i tzv. imunosne memorijske stanice koje u ponovnom kontaktu sa istovrsnim antigenom (u ovom slučaju to bi bila ponovljena doza cjepiva) reagiraju puno brže i snažnije stvarajući puno veće koncentracije imunosnih posrednika nego što to stvori primarni kontakt sa antigenom.
Drugim riječima, nakon prve doze cjepiva mi imamo imunost, no ona je puno snažnija i učinkovitija nakon druge doze. Učinkovitost AZ cjepiva je oko 80%, a Pfizerovog i Moderninog nešto preko 90%. To znači da se navedeni postotak cijepljenih neće razboljeti simptomatski nakon obje doze unutar barem 6 mjeseci, međutim problem je u činjenici da u taj postotak ulazi i cca. 20-ak% asimptomatski inficiranih. Dakle, nakon obje doze cjepiva mi možemo očekivati da ćemo imati 10-20% onih koji mogu simptomatski oboljeti, dodatnih 20% onih koji će se asimptomatski inficirati te 60-70% onih koji će imati tzv. sterilizacijsku imunost, tj. onih koji se neće moći uopće inficirati.
Temeljem svega navedenog možemo zaključiti da će nakon samo jedne doze postotci onih koji će se inficirati, simptomatski ili asimptomatski, biti veći, što se događa i sa protekom vremena od cijepljenja (slično kao i nakon preboljenja bolesti), a naročito nakon 6 ili više mjeseci od primljenog cjepiva. No, najvažnije od svega je činjenica da sva cjepiva, gotovo u 100% slučajeva, a to znači i u simptomatski i asimptomatski inficiranih štite od teške bolesti, plućnog i sistemskog očitovanja, od respiratora i smrti. Preboljeti hunjavicu u trajanju od 5-7 dana, uzrokovanu SARS-CoV-2 virusom nakon cijepljenja nije problem. To ne znači da se možda neće dogoditi poneki teški slučaj među cijepljenim, no oni će biti rijetki.
Dodatni problem su virusne varijante. Neutralizacijski kapacitet svih cjepiva prema “kentskoj” varijanti gotovo je identičan u odnosu na izvorne varijante pa su svi navedeni postotci djelovanja cjepiva slični. Problem može biti u činjenici da se ova varijanta brže množi i može uzrokovati težu bolest i jače zahvaćati mlađu populaciju, no cjepivo je zaustavlja. Veći problem je tzv. “južnoafrička” varijanta koja se srećom nije u većoj mjeri proširila Hrvatskom, a koja značajno smanjuje neutralizacijske sposobnosti protutijela, iako je T-limfocitna imunost aktivna i podosta štiti od najtežih oblika bolesti. Ovo smanjenje neutralizacijskog kapaciteta naročito je zapaženo u djelovanju AZ cjepiva, iako ova varijanta izbjegava djelovanju prethodno stvorene imunosti i drugih cjepiva ili imunosti stvorene preboljenjem bolesti, pa možemo očekivati veću učestalost infekcija među cijepljenim i rekonvalescentima.
Ban:
Reinfekcije nakon cijepljenja nisu neuobičajena pojava. Svako cjepivo ima određenu efikasnost pa je tako i sa cjepivima protiv COVIDa-19. U stvari je vrlo neobično da danas imamo dva cjepiva gdje se efikasnost procjenjuje na iznad 90%, kao sto je slučaj za cjepiva bazirana na RNK tehnologiji koja proizvode BioNTech/Pfizer i Moderna. Međutim, i za ta cjepiva znači da će se svaka deseta osoba moći zaraziti COVIDom-19, ali će usprkos prvotnoj infekciji, u većini tih slučajeva imuni sistem vrlo brzo spriječiti širenje virusa u organizmu, a time i ozbiljnije simptome bolesti. Razlog zašto je moguće da se osoba zarazi virusom usprkos toga što je cijepljena je da su različiti tipovi antitijela odgovorni za borbu protiv infekcije u krvi i u dišnom sustavu. Cjepivo će potaknuti razvoj antitijela u krvi, ali nije uvijek efikasno u poticanju takozvanih IgA antitijela koji štite mukozne membrane u dišnom sustavu. Na žalost, to znači da ako se cijepljena osoba razboli, usprkos toga što to vjerojatno neće biti opasno za tu osobu, moći će zaraziti osobu koja nije cijepljena.
Je li 'staro normalno' za one koji su dobili dvije doze cjepiva utemeljeno i provedivo?
Trobonjača:
Imunost stvorena cijepljenjem s obje doze cjepiva stvara vrlo učinkovitu osobnu zaštitu od najmanje 6 mjeseci u smislu mogućnosti razvoja simptomatske bolesti, a u smislu zaštite od teške plućne i sistemske bolesti vjerojatno i više desetaka godina. Na razini kolektivne zaštite, cjepivo je također učinkovito jer će vrlo mali postotak cijepljenih biti infektivno ako se uopće i inficira, pa se time značajno smanjuje širenje bolesti. Sve to skupa znači da nema smisla one cijepljene s obje doze stavljati pod teže protuepidemijske mjere, stavljati ti ih u samoizolaciju, a time izbacivati iz društvenih i ekonomskih tokova. Tako stvoreni gubitci bili bi puno veći nego opasnosti od njihovog ulaska u epidemijski lanac.
Ban:
Jednom kada su svi ljudi u grupi cijepljeni ne bi smjelo biti nikakve brige da se počnu družiti bez maski u zatvorenom krugu kao da pandemija ne postoji. Naravno, ima smisla da ti ljudi još uvijek nose maske kada se druže sa osobama koje nisu cijepljene, na poslu i na primjer u javnom prometu. Nadajmo se da će cjepiva biti uskoro dostupna u dovoljnim količinama da se omogući cijepljenje za sve koji to žele.
Očekuju li velik porast nakon uskršnjih praznika?
Trobonjača:
Ne mislim da će Uskršnji blagdani nešto posebno loše djelovati na kretanje epidemije. Znamo da se kod nas epidemija najviše širi kroz radne i školske kolektive te neodgovorno ponašanje pojedinaca u smislu obiteljskih ili prijateljskih druženja povezanih sa raznim lokalnim tradicijskim događanjima.
Ban:
Trenutno se u Hrvatskoj virus nekontrolirano širi i sva epidemiološka predviđanja ukazuju da će doći do velikog povećanja oboljelih u sljedećim tjednima. To je svakako zabrinjavajuće i zbog toga je važno i upozoriti ljude na opasnost i poduzeti što je moguće da se pandemija uspori. S druge strane potpuno shvaćam koliko su ljudi frustrirani sa situacijom. Mnogi od nas koji su se poslušno pridržavali preporuka su očekivali efikasnu distribuciju cjepiva jednom kada su razvijena, ali na žalost to se nije desilo kako je bilo obećano. Očito je da su zemlje gdje se cjepivo proizvodi osigurale prvi pristup, što je sada slučaj u SAD-u za Pfizer i Modernu, a u UK za cjepivo koje proizvodi AstraZeneca.
Ostale zemlje čak i usprkos toga što su platile ogromne sume novca za razvoj cjepiva, kao sto je slučaj za zemlje u EU sada moraju čekati. Zbog te situacije ima sve više i više nezadovoljstva, pogotovo među mladima koji su izrazito pogođeni sa mjerama što se tiče druženja koje im je potrebno, a i što se tiče uspješnog studiranja. Mislim da je učenicima i studentima izuzetno teško održati motivaciju u situaciji kada se nastava sprovodi virtualno sto dovodi do smanjenja efikasnosti obrazovanja sto bi moglo imati teške dugoročne posljedice za društvo.
Na žalost u trenutnoj situaciji, usprkos vrlo konkretnih preporuka znanstvenika, u mnogim zemljama Europe se vide propusti koji su doveli do manjka cjepiva i u planiranju programa cijepljenja što je jedini način da se obuzda pandemija. U Švicarskoj se to vrlo očito može vidjeti iz dokumenata gdje su znanstvenici i farmaceutske kompanije, na primjer kompanija Lonza koja proizvodi cjepivo za Modernu, ponudile državi program koji bi im omogućio pristup cjepivu, ali na žalost vlada na to nije reagirala. Usprkos svim propustima, obzirom da će potrebe u SAD početi padati, možemo uskoro očekivati povećanu distribuciju cjepiva u Europi, a tako i u Hrvatskoj pa se svi nadamo da će se situacija vratiti na normalu do ljeta.
može, ima ih nekoliko u brodskoj bolnici