Najstarija američka populacija je s Aljaske

U znanosti je ponekad potrebno doista malo da se dođe do velikih spoznaja. Znanstvenicima Sveučilišta Alaska Fairbanks te Sveučilišta u Kopenhagenu ostaci djevojčice stare manje od godinu u doba smrti otkrili su detalje priče o tome kako su prvi ljudi naselili Ameriku. Pronađena je zajedno sa sestrom u istom grobu u središnjoj Aljasci. Djevojčica koja je živjela u naseobini lokaliteta Upward Sun River prije 11.500 godina, u vrijeme smrti imala je tek šest tjedana, ali ipak je u moderno doba pokazala znanstvenicima put do nekih bitnih odgovora. Usporedba genoma Xach’itee’aanenh T’eede Gaay, kako se djevojčica zvala, sa 167 genoma današnjih i drevnih populacija pokazalo je kako je pripadala prvoj poznatoj lozi od koje su nastali svi američki domoroci. To je dodatna potpora staroj i vrlo izdržljivoj tezi o tome da su prvi naseljenici Amerike stigli iz Sibira, iz okolice Bajkalskog jezera, preko kopna koje je tada povezivalo dva kontinenta.

Odvajanje populacija

– Iako se ne radi o revolucionarno novim spoznajama, odnosno promjeni paradigme, ovo ipak predstavlja značajan dodatak priči o ranom naseljavanju Amerika. U par rečenica, riječ je o analizi genoma iz nalaza starih oko 11.000 godina, a putem njih autori su pokušali rekonstruirati i neke populacijske odnose, odnosno veze s ranijim populacijama prostora Azije, kontakte s njima, te otprilike vrijeme kad su se različite populacije odvojile. Ovdje napominjem, ne vrste, već populacije, i to na temelju raspoloživih genetičkih podataka. Autori pokušavaju precizirati i razdoblje kada se različite populacije na tlu Amerika odvajaju jedne od drugih, prema njima to se dogodilo prije otprilike 17 i 15.000 godina. U svakom slučaju, radi se o zanimljivoj studiji koja genetičkim analizama i rezultatima pridonosi podacima kojima raspolažemo iz arheoloških i antropoloških podataka, i samim time dopunjavaju detaljnijem uvidu u rano naseljavanje i širenje ljudi na tlu Amerika, a dijelom i priču o populacijskim kontaktima u dalekoj prošlosti – kaže dr. sc. Ivor Janković s Instituta za antropologiju u Zagrebu.

Skupina znanstvenika koja je svoja saznanja o novom nalazu objavila u uglednom znanstvenom časopisu Nature ističe kako je to do sada najstariji pronađeni američki domorodački narod za čije postojanje imamo čvrste dokaze.

Djevojčica iz Upward Sun Rivera potječe iz Sibira, od naroda starog 34.000 godina, kada su se, iz nekog razloga, prestali pariti s drugim sibirskim domorodačkim skupinama. Zatim je prije 25.000 godina njezin narod dobio nove genetičke osobine od proto-Europljana. Narod s tim novostečenim osobinama i niti jedan drugi izravan je predak svih današnjih američkih Indijanaca. Konkretnije, to je onaj dio ovog naroda, navodi se u studiji, koji je stigao do Beringije, prostora koji je tada spajao današnju Rusiju i Aljasku, Sjeverna su Amerika i Azija tada bile spojene zbog niske razine mora. Ovi su ljudi bili prvi koji su kročili na tlo Amerike i učinili su to u samo jednom valu.

Nalazi koji su proizašli iz ostataka djevojčice iz Upward Sun Rivera upućuju na to da je najstarija američka populacija živjela upravo na Aljasci, a ne negdje drugdje, te se potvrđuje teorija o postojanju kopnene povezanosti dvaju kontinenata u to drevno doba. Zanimljivo je ipak kako se ovaj narod nije odlučio na daljnje istraživanje novog područja, nego je ostao u Beringiji još tisućama godina. Još su bili ovdje kada je živjela i djevojčica zaslužna za ova otkrića, prije 11.500 godina.

Rođaci u novom prostoru

Genom druge pronađene djevojčice, Yełkaanenh T’eede Gaay, nije bilo moguće sekvencirati. Zna se jedino da je bila i mlađa te kako je vjerojatno bila mrtvorođenče. Bilo je jedino moguće utvrditi kako su djevojčice izravno rodbinski povezane, dakle bile su sestre.

Njihovo će pleme ostati ondje, dok će u nove prostore zaći njihovi rođaci koji će dati krila razvoju modernih američkih domorodaca. Tako se loza prvih Amerikanaca prije 15.000 godina razdvojila u dvije, sjevernu i južnu. Te će dvije loze oblikovati američke Indijance onakvima kakve ih mi poznajemo. Potvrda teze o razdvajanju na dvije loze prvih Amerikanaca potvrđena je 2014. godine pronalaskom ostataka dječaka u podnožju Rocky Mountainsa. Taj je dječak imao samo tri godine kada je umro, a izgleda čak i da je bio ostavljen. No, bio je i prvi čiji je genom u cijelosti sekvenciran. Ispalo je kako se radi o pripadniku skupine izravnih predaka većine plemena Srednje i Južne Amerike te vjerojatno i plemena Sjeverne Amerike. Dokazano je i kako je dječak genetski izravno povezan sa skupinom kojoj su pripadale i dvije djevojčice pronađene na Aljasci.

Nova saznanja potvrđuju kako su prvi Amerikanci, predci Indijanaca, stigli u Ameriku kopnenim putem, u samo jednom dolasku, a ne sukcesivno, te su se poslije razdvojili na dvije loze, južnu i sjevernu te napučili Sjevernu, Središnju i Južnu Ameriku. To odvajanje dogodilo se otprilike prije 17 i 15.000 godina.