Momčad hrvatskih znanstvenika sudjeluje u stvaranju uređaja koji će analizirati fizikalne procese na energijama koje su veće od energija sudara u Velikom sudaraču čestica smještenom u CERN-u. Riječ je o izradi prototipa Large Size Telescopea koji ima promjer reflektora od 23 metra, vrijednog deset milijuna eura. Dio je nečega znatno većega – Čerenkovljeva teleskopskog niza smještenog na kanarskom otoku La Palmi. Ako ste mislili da teleskopi smješteni na nadmorskoj visini od 2200 metara u blizini kratera ugaslog vulkana imaju za zadatak puko promatranje svemira, prevarili ste se.
Astrofizički procesi
Zadatak je 300 milijuna eura vrijednog sustava, odnosno niza teleskopa koji čine opservatorij najveći takve vrste do sada, doznati koliko je moguće više o kozmičkim gama-zrakama koje su glasnici najsilovitijih procesa u svemiru.
– Kozmičke zrake, električki nabijene čestice najvećih energija do sad otkrivenih imaju energiju jednaku onoj koju ima teniska loptica pri najjačem servisu, dok je energija protona u LHC akceleratoru ekvivalentna kinetičkoj energiji komarca u letu. Naravno da želimo razumjeti koji su to fizički procesi odgovorni za akceleraciju i gdje su ti kozmički akceleratori koji su u stanju ubrzati čestice do ovih kolosalnih energija, kaže izv. prof. dr. sc. Nikola Godinović sa splitskog FESB-a koji je upravo na La Palmi.
– Jedan je od ciljeva bolje upoznati neke od najsnažnijih do sada otkrivenih astrofizičkih procesa u svemiru nakon kojih nastaju gama-zrake, a koje je nemoguće realizirati u laboratoriju. Oni se događaju u blizini crnih rupa, supernova, pulsara... Preko gama-zraka možda ćemo moći razumjeti od čega je građena tamna materija za koju se zna da postoji i da čini 25 posto svemira, no zasad ne postoje mjerenja koja bi pouzdano potvrdila njezinu narav, kaže nam dr. sc. Tomislav Terzić sa Sveučilišta u Rijeci te dodaje kako bi novi teleskop mogao donijeti ključna saznanja u fizici visokih energija te fizici čestica.
Kolaboracija s MAGIC-om
– Hrvatska grupa u LST-u radi na softveru i hardveru nužnom za konstrukciju i testiranje eksperimenta. Konkretno, radi na posebnoj kameri za precizni nadzor položaja glavne kamere LST-a, na razvoju softvera za kontrolu kvalitete podataka i cjelokupnog detektorskog sustava te na simulacijama Monte Carlo koje su neophodne za odluku o konačnom broju i rasporedu teleskopa, kaže nam izv. prof. dr. sc. Dijana Dominis Prester sa Sveučilišta u Rijeci. Kako je do suradnje došlo, objasnio je dr. sc. Dario Hrupec s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.
– Hrvatski znanstvenici rano su se uključili u kolaboraciju MAGIC koja je napravila prva dva teleskopa na La Palmi. Hrvatska grupa u MAGIC-u formalno postoji od 2009., jer su naši znanstvenici prepoznali kako bi ovo novo područje istraživanja moglo biti izuzetno važno. Na ovom projektu, s obzirom na to da je naša odgovornost svakodnevno praćenje kvalitete podataka koji se dobivaju od teleskopa te koordiniranje prikupljenih opažanja, radi se bez prestanka. Doc. dr. sc. Ana Babić s FER-a u Zagrebu razvila je vrlo koristan softverski alat koji daje detaljan uvid u performanse teleskopa MAGIC, a sličan, ali znatno kompleksniji alat razvit će se za potrebe opservatorija CTA. Osim spomenutih hrvatskih znanstvenika, na projektu LST-CTA rade još i doc. dr. sc. Željka Bošnjak i prof. dr. sc. Saša Zelenika sa Sveučilišta u Rijeci. Dr. Zelenika sa svojim doktorandima Petrom Gljuščićem i Ervinom Kamenarom dizajnira kućište u koje će biti smješten sustav za praćenje preciznosti usmjerenosti teleskopa. Vrijedno je spomenuti da je dr. sc. Tomislav Terzić obranio doktorsku disertaciju na ovoj tematici, dok još tri doktoranda, Iva Šnidarić, Danijela Kuvedžić i Darko Zarić pripremaju svoje disertacije. Inače, CTA konzorcij broji više od 1000 znanstvenika i inženjera iz 35 zemalja s pet kontinenata, a napravit će i još jedan opservatorij, u Paranalu u pustinji Atacama u Čileu.
>> Kina najvećim radioteleskopom kreće u potragu za izvanzemaljcima