Novi projekt geofizičara i seizmologa s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu modernizirat će sustav procjene rizika od potresa u Hrvatskoj i doprinijeti unaprjeđenju planova pripravnosti za katastrofe te ublažavanju seizmičke opasnosti.
Riječ je o projektu punog naziva 'Geofizičko-seizmološka istraživanja potresom ugroženih područja u RH i razvoj atenuacijskih relacija predviđanja seizmičkog gibanja tla' čije je financiranje osigurano u sklopu programa 'Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva', a u okviru Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021.
Ukupna vrijednost ugovora iznosi 2,1 milijuna eura, od čega je 1,8 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Norveškog financijskog mehanizma, dok 317,6 tisuća eura iznosi nacionalno sufinanciranje. Nositelj projekta je Geofizički odsjek PMF-a, a partnerska organizacija iz Kraljevine Norveške je Sveučilište u Bergenu. Upravitelj programa je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), dok je donatorski partner na programu Norveški centar za međunarodnu suradnju i obrazovanje.
Ugovor su nedavno u MRRFEU-u potpisali ministrica Nataša Tramišak te dekan PMF-a prof. dr. sc. Mirko Planinić.
- U Hrvatskoj do sada nije postojao program posvećen isključivo istraživanju aktivnih rasjednih zona i utjecaja lokalnih uvjeta tla na distribuciju štete od potresa, a oba su ključna za istraživanje potencijalnih seizmičkih rizika i osmišljavanje učinkovitih strategija za ublažavanje posljedica potresa. Analizom podataka dobivenih u ovom projektu, kombiniranjem tih novih znanja s postojećim podacima, a u suradnji s norveškim partnerom, naši će znanstvenici doprinijeti modernizaciji sustava procjene rizika od potresa u Hrvatskoj, istaknuo je dekan PMF-a, prof. Mirko Planinić, te dodao kako je ovaj projekt još jedan korak naprijed u osiguravanju neophodnih uvjeta i opreme našim kolegama za provođenje geofizičko-seizmoloških istraživanja na korist sigurnosti građana.
Metodologija će pomoći u procjeni rizika od potresa
S obzirom na potresnu opasnost, Republika Hrvatska (RH) se nalazi u seizmički aktivnom području gdje se godišnje bilježe tisuće potresa, od kojih u prosjeku četiri mogu biti dovoljno snažna da prouzroče materijalnu štetu, a ponekad dovoljno razorna da prouzroče i ljudske žrtve.
U posljednjih stotinu godina bilo je desetak takvih potresa, od kojih su se posljednja dva dogodila u ožujku 2020. u gradu Zagrebu te u prosincu 2020. u blizini Petrinje. Prvi je bio najjači potres u posljednjih 140 godina u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske i najnaseljenijem gradu u RH. Drugi je bio najjači instrumentalno zabilježen potres u Hrvatskoj u modernoj eri digitalnih instrumenata (u uporabi od 90-ih godina prošlog stoljeća).
Ovi potresi prouzročili su značajnu štetu i doveli na vidjelo potrebu provedbe smjernica smanjenja rizika od potresa.
- Naš je cilj u sklopu ovog projekta razviti i modernizirati metodologiju procjene seizmičke opasnosti u Hrvatskoj kako bi potaknuli aktivnosti za razvoj politike smanjenja seizmičkog rizika kroz širu znanstvenu infrastrukturu i izgradnju kapaciteta, prijenosa znanja i međunarodnu istraživačku suradnju, navodi voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Snježana Markušić s Geofizičkog odsjeka PMF-a.
- Upotrebom novih metoda te kombiniranjem već dostupnih seizmoloških i geoloških podataka s novim podacima poboljšat ćemo poznavanje rasjednih sustava u blizini većih urbanih i ekonomskih središta u Hrvatskoj. Sve ovo će nam u konačnici omogućiti da izračunamo modele potresne trešnje i lociramo potresno najugroženija područja,' objašnjava doc. dr. sc. Josip Stipčević, voditelj jedne od dviju glavnih komponenti projekta te dodaje kako će se provođenjem širokog raspona seizmičkih mjerenja malog obima napraviti veliki broj lokalnih modela brzine seizmičkih valova, koji će poslužiti kao osnova za izradu mikrozonacijske karte odabranog seizmički ugroženog područja u Hrvatskoj.
Ta karta će ocrtati zone koje su sklone pojačanju potresne trešnje i kojima prijeti opasnost od veće štete, što će omogućiti planiranje zaštite tih područja, ali i bolje prostorno planiranje i projektiranje u budućnosti. - Rezultat ovih istraživanja doprinijet će boljem razumijevanju seizmičnosti, seizmičkog hazarda, ranjivosti i rizika odabranog područja, zaključuje dr. Stipčević.
Nabava modernih instrumenata i opreme
Kako bi mogli provesti ova istraživanja te razviti metodologiju i procjene, projektnim sredstvima će na PMF-u nabaviti veći broj sofisticiranih instrumenata i računalne opreme koja će znanstvenicima biti ključna u izradi proračuna.
Tu je riječ većinom o klasičnim seizmografima i akcelerografima koji mjere podrhtavanje i akceleraciju tla, zatim specifičnoj opremi za istraživanje plitkih struktura i amplifikacije gibanja tla. Na PMF-u se nadaju da će u sklopu projekta, a uz suglasnost MRRFEU-a, uspjeti nabaviti i moderni uređaj koji mjeri trešnju tla pomoću optičkih kablova, što im je ključno za istraživanje seizmičnosti i strukture tla u urbanim područjima uz pomoć već postojeće optičke infrastrukture.
- Očekujemo da će projektni rezultati biti od velike važnosti za ublažavanje seizmičke opasnosti na teritoriju Hrvatske te da će pomoći nacionalnim tijelima, javnim i privatnim institucijama, agencijama za hitne slučajeve i urbanistima da unaprijede svoje planove pripravnosti za katastrofe. Vjerujemo da ćemo time dati doprinos poboljšanje sigurnosti hrvatskih građana, zaključila je prof. dr. sc. Markušić.
Nakon potpisivanja Ugovora, ministrica Nataša Tramišak, zajedno s delegacijom Europske komisije i MRRFEU-a posjetila je Centar izvrsnosti u kemiji, čije je uspostavljanje sufinancirano sredstvima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Ministrici je ukratko predstavljen projekt u okviru kojeg su nabavljeni novi instrumenti i oprema višemilijunske vrijednosti kojima su opremljeni Računalni centar Kemijskog odsjeka te 14 novo uspostavljenih laboratorija.