MOGUĆ NOV ŽIVOT

Nova nada za dijabetičare: Čuvanje otvorene bočice inzulina moguće i na višim temperaturama

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL
inzulin
09.02.2021.
u 14:16
U mnogim siromašnim zemljama svijeta osobe koje boluju od dijabetesa prisiljene su svakodnevno odlaziti u bolnice da bi im se ubrizgala odgovarajuća doza inzulina, što ih ometa u obavljanju uobičajenih radnih aktivnosti te ih primorava da ponekad prelaze veće udaljenosti.
Pogledaj originalni članak

Prvi je put jedna znanstvena studija pokazala da se otvorena bočica s inzulinom može koristiti tijekom četiri tjedna čak i ako su temperature visoke te nije nužno čuvati je isključivo u hladnjaku, što pruža nadu brojnim dijabetičarima koji žive u siromašnim zemljama.

Rezultati su ovo istraživanja članova nevladine organizacije Médecins Sans Frontières (Liječnici bez granica) koje su proveli u suradnji sa Sveučilištem u Ženevi, a objavljeni su u stručnome časopisu PLOS ONE. Oni ukazuju na to da se bočica s inzulinom nakon otvaranja može čuvati četiri tjedna na temperaturama koje variraju između 25 i 37 Celzijevih stupnjeva, a da se pritom ne izgubi djelotvornost inzulina. 

Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL
inzulin

Dijabetes tipa 1, poznat i kao maloljetnički (juvenilni) dijabetes ili inzulin-ovisni dijabetes, kroničan je poremećaj metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina tijekom kojega gušterača proizvodi malo ili nimalo inzulina, hormona potrebnog da bi šećer (glukoza) ušao u stanice za proizvodnju energije. 

Premda se dijabetes tipa 1 obično pojavljuje u vrijeme djetinjstva ili adolescencije, može se razviti i u odraslih osoba. Unatoč aktivnom istraživanju, za ovaj tip dijabetesa nema lijeka, no može se uspješno držati pod kontrolom. No ako se ne liječi može završiti s ozbiljnim posljedicama - komom, sljepoćom, amputacijom ekstremiteta i preuranjenom smrću.

Ova bolest dijabetičare primorava da si svakodnevno ubrizgavaju više doza inzulina.

Da bi se inzulin kvalitetno očuvao, mora se uskladištiti na niskoj temperaturi. Toplina povećava rizik od toga da se inzulinski protein pretvori u sitne grudice koje, budući da više nisu tekuće, pacijent više ne može ubrizgati.

"U skladu s postojećim farmaceutskim pravilima, bočice s inzulinom moraju se čuvati na temperaturi između 2 ° i  8 ° Celzija do trenutka dok se ne otvore za upotrebu. Nakon toga se većina humanog inzulina može čuvati na temperaturi do 25 Celzijevih stupnjeva tijekom četiri tjedna, vremena koje je obično potrebno dijabetičaru da dovrši jednu bočicu inzulina", pojasnila je Philippa Boulle, savjetnica za nezarazne bolesti Liječnika bez granica.

Upozorila je da takvo skladištenje inzulina predstavlja golem problem, osobito za dijabetičare u izbjegličkim kampovima, gdje su temperature puno više od propisanih kada je riječ o čuvanju bočica s inzulinom, a obitelji nemaju hladnjake.

U mnogim siromašnim zemljama svijeta osobe koje boluju od dijabetesa prisiljene su svakodnevno odlaziti u bolnice da bi im se ubrizgala odgovarajuća doza inzulina, što ih ometa u obavljanju uobičajenih radnih aktivnosti te ih primorava da ponekad prelaze veće udaljenosti.

Studijom su analizirani uvjeti i okolnosti u kojima se inzulin može čuvati, a da pritom ne izgubi svoju djelotvornost.

Stručnjaci su u laboratoriju reproducirali temperaturu 'doma' u izbjegličkom kampu Dagahaley na sjeveru Kenije, koja varira između 25 Celzijevih stupnjeva tijekom noći i 37 ° C danju. Rezultati su pokazali da se "svojstva inzulina u bočicama čuvanim na spomenutoj temperaturi i ona u bočicama iz hladnjaka nisu izmijenila". 

"Ovi bi rezultati mogli poslužiti kao temelj za moguće promjene u korištenju bočica s inzulinom u državama s niskim prihodima, jer pacijenti ne bi morali svakodnevno odlaziti u bolnicu", rekla je Boulle.

"Nadamo se da ćemo uspjeti postići konsenzus kada je posrijedi kućna upotreba inzulina i na višim temperaturama u nedostatku hladnjaka te da će naše rezultate odobriti i Svjetska zdravstvena organizacija", kazala je. 

Po podacima WHO-a u svijetu danas od dijabetesa boluje 422 milijuna ljudi, a većina ih živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Čak 1,6 milijuna smrtnih slučajeva izravno se pripisuje posljedicama dijabetesa, bolesti čija prevalencija posljednjih desetljeća kontinuirano raste.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.