Još je ostalo otkopati 20 hektara i Pompeji će u cijelosti biti na svjetlu dana. Tko zna što se još u tom dijelu skriva pod pepelom i šljunkom jer nas i otkopane dvije trećine ne prestaju iznenađivati novim i novim pronalascima. Nakon što smo u proteklih nekoliko mjeseci upoznati s otkrićem pompejskog fast-fooda, a onda i ostacima roba i njegova gospodara koji su ostali fiksirani u vremenu neuspješno bježeći od katastrofe uslijedila su i nova otkrića.
Samo su u tjedan dana objavljena dva vrijedna nalaza. Najprije je pokazana gotovo u cijelosti sačuvana ceremonijalna kočija kakva do sada nije pronađena, pogotovo ne u takvom stanju. Njome su se vjerojatno na različite svetkovine vozile dame; pronađena je nedaleko od štale u kojoj su pronađeni ostaci triju konja, a sve je, izgleda, pripadalo vlasnicima vile na čijem je prostoru sve pronađeno. Kada se do kraja otkopa i vila, vjerojatno će to biti jedna od važnijih takvih građevina iz tog doba. A tamo se kopa jer su prije tri godine uočeni tuneli kroz koje su u još neotkopane dijelove Pompeji ulazili lopovi te grabili što bi pronašli ne mareći hoće li oštetiti puno vrednije predmete. Takva je, recimo, freska, svijetu prikazana u istom tjednu kad i kočija. Nalazi se u Kući Ceii i sada je potpuno restaurirana kako bi pokazala nevjerojatne prizore životinja koje se međusobno bore, od velike mačje zvijeri koja je svladala dva ovna pa do jelena koji u panici bježi od divljeg vepra. A odmah nedaleko u zasjedi iza zida stoje afrički lovci pripremajući se za napad na nilskog konja i krokodile na obali Nila.
Fond od 105 milijuna eura
Nitko te prizore nije vidio već 2000 godina. Da bi se Pompeji vratili na svjetlost dana maksimalno neoštećeni, koriste se najmodernije tehnologije koje osigurava posebno tijelo koje je osnovano u svrhu istraživanja lokaliteta i njegova čuvanja, Arheološki park Pompeji. Opisana prekrasna freska nakon otkopavanja očišćena je laserom te restaurirana kako bi se što više približila onome kako je izgledala u originalu.
Dodatna je kompleksna operacija, kako je opisano, poduzeta kako bi se sačuvala od kiše i drugih prijetnji. Još se među istraživačima Pompeja, naime, pamti najveći skandal koji se ondje dogodilo, a nije riječ o krađi nekog vrijednog predmeta ili sličnome, nego o propasti Schole Armatorum, kuće gladijatora koja se 6. studenoga 2010. godine srušila bez vidljiva razloga, a nije čak bila ni otvorena za posjetitelje. Moguće je kako je za sve kriva jaka kiša koja se spustila na Pompeje, ali nije nemoguće da je naprosto riječ o nemaru, zbog čega je bilo i rasprave u znanstvenoj javnosti. Međutim, i ovdje je jedno zlo bilo za neko dobro. Kako se takve tragedije više ne bi ponavljale, tadašnji talijanski predsjednik Giorgio Napolitano uspio je motivirati Europsku uniju za Grande Progetto Pompeii, Veliki projekt Pompeja. Plan je da se 105 milijuna eura uloži u očuvanje otkopanih površina grada.
Jer, u naknadnim se analizama shvatilo kako je sasvim lako moguće da netaknute naslage vulkanskog pepela, šljunka, zemlje, pa i šute ostale nakon iskapanja otkrivenih dijelova rade jak pritisak na gradske zidine koji je možda i urušio krhku Kuću gladijatora potpomognut kišom koja se slijevala s naslaga u otkopane ulice. I zbog toga se nakon 50 godina ponovno pristupilo ozbiljnim iskapanjima koja nam donose nova otkrića i omogućuju nova saznanja. Pompeji tako stalno nude nešto novo a dvije tisuće godina staro. Probijajući se već i kroz sloj šute koji su ostavili arheolozi u prethodnim iskapanjima, pred novom ekspedicijom pojavio se dio grada koji do ovih modernih vremena nije nikada viđen. Jasno, riječ je o dijelu središta grada.
Tako su tamo pronađene dvije nove kuće, Vrtna i Jupiterova, u kojima su pronađene freske gladijatora pa se smatra da je to mjesto koje su oni često posjećivali. Izgleda da su izbori u Pompejima dosta nalikovali na današnje jer su pronađeni i natpisi s izbornim porukama. Vrtna kuća je ipak puno važnija jer se, zahvaljujući grafitu u njoj, pomaknuo i točan datum erupcije. Do tog trenutka mislilo se kako se tragedija dogodila 24. kolovoza 79. godine, no sada je izglednije da se radi o 24. listopada. Tako je riješen i misterij zašto su građani stradalog grada umirali u toplijoj odjeći, a na ulicama se prodavalo – kestenje.
Tragičan prizor
U sobi iste kuće pronađen je tragičan prizor pet poginulih osoba, kao i škrinja s vrijednostima, freske s portretom dame, vjerojatno gazdarice kuće. Daljnja iskapanja obavljaju se i izvan gradskih zidina, u predjelu Civita Giuliana, gdje je već prije više od stotinu godina pronađena vila u kojoj je ugrubo otkopano 15 soba. Tamo su pronađena i tri konja, kočija, dvojica muškaraca podno stuba o kojima je bilo riječi na početku teksta. Kako je jedan konj bio osedlan, vjeruje se da je jedan od muškaraca gospodar kuće, čiji je pokušaj bijega na konju ometen piroklastičkim tokom. Tehnika prepoznavanja ljudskih i životinjskih ostataka u Pompejima praktično je ista već cijelo stoljeće, osmislio ju je Giuseppe Fiorelli, ravnatelj lokaliteta iz 19. stoljeća. Shvatio je kako se organski materijal, pa i tijela, raspadaju i ispod naslaga, a pri tome ostavljaju prazan prostor oblikovan prema njihovim tijelima. Ubrizga li se materijal poput gipsa u taj prostor, dobit će se obris predmeta, životinje ili osobe koja je tamo nesretno skončala. Ista je, međutim, i tehnika kojom se služe lopovi, jer velika vila nije zaštićena kao gradske zidine, a svi znaju da je tamo i da je dobar dio još ispod naslaga. Arheolozi na lokalitetu starom 2000 godina vode i utrku s vremenom.