Oko 170 novih geoglifa u pustinji Nazca u Peruu otkrili su znanstvenici s japanskog Sveučilišta Yamagata, čime je gotovo udvostručen dosad poznati broj crteža koji čine divovsku galeriju na otvorenome. Potvrdile su se tako najave peruanskog arheologa koji je rekao da je dosad otkriveno samo pet posto linija u pustinji.
Zahvaljujući dronovima koji su nadlijetali južni Peru, identificirano je 168 novih geoglifa s pedesetak velikih crteža koji prikazuju ljudske figure. Čak se čini, kako prenosi portal sciencealert, da jedan od humanoidnih likova ima i bradu. Uz taj, pronađeni su i crteži koji prikazuju ptice, orke, mačke i zmije, dok su drugi tek jednostavne linije ili trapezoidni uzorci. Pretkolumbovska kultura Nazca razvijala se na područjima riječnih dolina Nazca, Ica i Pisca, a kao središte se vodi naselje Cahuachi s hramovima ravnog krova i piramidama.
Za pistu, arenu ili kišu
Kako je objašnjeno u enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, mrtvi su pokapani u prostranim grobovima, a zahvaljujući suhoj klimi njihove su mumije sačuvane i danas. Pronađene su i trofejne lubanje, a prema nalazima pripadnici te kulture poznavali su i zlatni nakit, izrađivali su oslikanu keramiku sa simbolima ptica, riba, voća i mitoloških prikaza koristeći devet različitih tonova boja. Geoglifi, crteži na tlu, površine su od četiri četvorna metra pa do čak jednog četvornog kilometra, duljine od četiri metra do deset kilometara, a duboki su od deset do 15 centimetara. Nastali su čišćenjem kamenja i skidanjem površinskih slojeva zemlje do svjetlijih donjih slojeva. Glinene posude pronađene u blizini linija potječu iz vremena između 100. godine prije Krista i 300. godine pa znanstvenici pretpostavljaju da su tada nastale i linije. Dodatne probleme stvorila je i erozija.
Prikupljene informacije analiziraju se pomoću umjetne inteligencije koja može odabrati različite obrasce brže i pouzdanije od ljudskog oka. Prije tri godine je zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i otkriven novi dizajn linija, a cijeli pronalazak jedan je od najintrigantnijih misterija u povijesti. Znanstvenici još nisu dokučili zašto su između 500. godina prije Krista i 500. godine nove ere društva u južnom Peruu "iscrtala" te jednostavne linije, oblike i likove od kojih se mnogi mogu u cijelosti vidjeti samo odozgo. Najčešće objašnjenje je da su bile namijenjene bogovima na nebu koji su s visoka gledali na ljude. Druga je teorija sugerira da su ti likovi i uzorci nastali za ritualne astronomske svrhe i da su na neki način odražavali – zvijezde.
Kako već to biva s nerazjašnjenim, pojavile su se i teorije poput one koju je iznio švicarski pisac i istraživač nepoznatog Erich von Däniken. U knjizi "Sjećanja na budućnost" iz 1968. piše da su linije mogle služiti – izvanzemaljcima. Kao sletište i uzletište. Potom je Georg von Breunig 80-ih iznio mišljenje da je cijeli taj prostor bio velika sportska arena, dok Helmuth Tributsh sa Sveučilišta u Berlinu smatra da su crteži rađeni radi prizivanja kiše. Dio pustinje Nazca 1994. godine proglašen je mjestom svjetske baštine, a do tada je pronađeno svega tridesetak geoglifa, uglavnom biljaka i životinja. No do 2019. godine arheolozi su pronašli gotovo 200 geoglifa, od kojih je nekoliko prikazivalo humanoidne figure, ali i životinje poput mačaka, zmija, kitova ubojica, ptica, ljama i alpaka, piše portal i navodi da se s ovim najnovijim otkrićima istraživača s Yamagata službeni broj poznatih Nazca linija popeo na – 358.
Uz dopuštenje peruanskog ministarstva kulture znanstvenici su u misiji otkrivanja što većeg broja misterioznih dizajna, planiraju iscrtati i punu dužinu i širinu tog "pustinjskog platna" uz pomoć lokalnih arheologa. Zahvaljujući suhoj i stabilnoj klimi, s malo vjetra, linije su najvećim dijelom očuvane prirodnim putem. Prvi put spomenuo ih je Pedro Cieza de León u knjizi iz 1553., a opisao ih je kao oznake staza. Šesnaest godina kasnije vidio ih je i Luis Monzón. U 20. stoljeću nadlijetali su ih peruanski vojni i civilni piloti, a 1927. peruanski arheolog Toribio Mejía Xesspe naišao je na linije kad je pješačio. Prvi koji im je posvetio više pažnje i vremena bio je američki povjesničar Paul Kosok sa Sveučilišta Long Island u New Yorku, koji je boravio u Peruu 1940. i 1941. godine i proučavao drevne sustave navodnjavanja. Kad je preletio iznad linija, shvatio da je jedna u obliku ptice. Pridružili su mu se arheolog Richard P. Schaedel iz Sjedinjenih Država i Maria Reiche, njemačka matematičarka i arheologinja iz Lime. Upravo su oni zaključili da su figure dizajnirane kao astronomske oznake koje su bile uobičajene u spomenicima drugih drevnih kultura. Linije su, tvrde, trebale poslužiti kao neka vrsta zvjezdarnice. Sličan primjer je Stonehenge u Engleskoj.
Pretpostavlja da su pripadnici drevne kulture pri ocrtavanju koristili drvene kolčiće u zemlji. Rovovi su nastali uklanjanjem crvenkasto-smeđih oblutaka obloženih željeznim oksidom, koji prekrivaju površinu pustinje Nazca. Kada se šljunak ukloni, vidi se svijetla glinena zemlja koja se u boji razlikuje od okoliša stvarajući vidljive linije. Istraživač misterija Amerikanac Joe Nickell uspio je reproducirati oblike koristeći iste alate i tehnologiju koji su bili dostupni narodu Nazca, čime je opovrgnuo tezu Ericha von Dänikena o drevnim astronautima. Nickell je dokazao da malo ljudi može izraditi najveće figure u roku od nekoliko dana, bez ikakve pomoći iz zraka. Jorge Olano, glavni arheolog za istraživački program Nazca, rekao je da su nove linije prosječne duljine između dva i šest metara.
Piramide za Sunce i Mjesec
Kako je za Reuters rekao Masato Sakai, profesor sa Sveučilišta Yamagata, koji je vodio studiju, figure su manje i mogu se vidjeti sa zemlje, a nalaze se na oko tri sata vožnje od peruanskog glavnog grada Lime. Studija na kojoj rade pomoći će i u zaštiti tog područja koje je pod ubrzanim urbanim i gospodarskim razvojem.
– Neki geoglifi su u opasnosti zbog nedavnog širenja rudarskih postrojenja u arheološkom parku – upozorio je Sakai. Prve organizirane ljudske zajednice u Južnoj Americi, koje se ubrajaju u andske civilizacije, razvile su se oko 2500. prije Krista, a oko 700. godine prije Krista na sjeverozapadnoj visoravni Perua pojavila se kultura Chavin, a potom i kulture Moche, Paracas i Nazca. Bavili su se poljoprivredom i gradili kanale za navodnjavanje duge i do stotinu kilometara. Gradili su piramide od sušene opeke posvećene kultu Sunca i Mjeseca. I Inke su vjerovali da potječe od boga Sunca, koji je poslao svoje dvoje djece – Manka Kapaka i Mamu Oklo na Zemlju, gdje su osnovali dinastiju i državu Inka sa središtem u Cuscu. Inke su, kao što je poznato, nestali nakon dolaska španjolskih kolonizatora.
Video - Istraživanje pokazalo: Ako nosite odjeću ove boje, ljudi će vam više vjerovati