Objavljena je treća tranša podataka koje je prikupio europski satelit Gaia. Riječ je o satelitu koji je lansirala Europska svemirska agencija ESA u prosincu 2013. godine s ciljem da se stvori najveća i najpreciznija trodimenzionalna karta naše galaksije Mliječne staze mjerenjem položaja, udaljenost i kretanja zvijezda a sve do sada nedostižnom preciznosti što dovodi do novih spoznaja o sastavu, nastanku i razvoju Mliječne staze. Podaci prikupljeni satelitom slobodno su dostupni znanstvenicima i široj javnosti. U ovim novim podacima koji su prikupljani između 25. srpnja 2014. godine i 28. svibnja 2017. godine ističu se 'zvjezdani potresi', promjenjive zvijezde i višestruki sustavi zvijezda te drugi intrigantni uvidi poput interaktivnog Hertzsprung-Russellovog dijagrama koji povezuje temperaturu, sjaj, evolucijski status i spektar zvijezda. Ovaj je dijagram kao vrlo vrijedan dio do sada najdetaljnijeg istraživanja Mliječne staze izrađen je upravo na Institutu Ruđer Bošković.
- DR3 je posebno značajan zbog toga što će po prvi puta biti objavljeni usrednjeni spektri niske rezolucije za oko 220 milijuna objekata čime Gaia postaje najveći izvor opaženih spektara. Osim spektara zvijezda, objavljeni će biti i spektri izvangalaktičkih objekata poput kvazara. Zahvaljujući tim spektrima postaje moguća mnogo detaljnija analiza objekata. Naš tim istraživača s IRB-a je u razdoblju od prethodne objave podataka intenzivno radio na pripremi podataka, doprinoseći razvoju programskog paketa Gaiaxpy koji omogućuje detaljno proučavanje spektara. Kao jedan od rezultata predstavljen je i interaktivni Hertzsprung-Russellov dijagram koji vizualizira povezanost temperature, sjaja, evolucijskog stadija i spektra zvijezda (gaiaxp.irb.hr), kazao je dr. sc. Lovro Palaversa.
Inače, satelit Gaia ulazi u završnicu misije a kada se ona završi, očekuje se kako će konačni katalog naše galaksije sadržavati precizna mjerenja položaja 'apsolutnih' paralaksi i vlastitog gibanja za više od 1,8 milijardi zvijezda što će, uz dodatak podataka o radijalnoj brzini i atmosferskim parametrima zvijezda, omogućiti detaljno modeliranje galaksije te rasvjetljivanje njezinog formiranja i povijesti. U obradi podataka sudjeluju i istraživači Laboratorija za astročestičnu fiziku i astrofiziku Instituta Ruđer Bošković koji u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom 'Rudarenje promjenjivog neba' uz pomoć strojnog učenja koristi podatke iz sličnih velikih astrofizičkih baza podataka kako bi istražili povijest galaksije i fizikalne mehanizme koji upravljaju promjenama astrofizičkih objekata. Dr. Palaversu pitali smo koliko će nas ovi novi te do sada prikupljeni podaci putem satelita Gaia dovesti bliže saznanjima koji su planeti doista pogodni za život.
- Kako bi odredili koji planeti izvan Sunčevog sustava podržavaju život sličan onom na Zemlji, u prvom redu potrebno je poznavati orbite (tj. udaljenosti) planeta od njihovih matičnih zvijezda te tip zvijezde, što određuje temperaturu na planetu. S tim podacima se mogu isključiti oni planeti koji sigurno ne podržavaju život kao na Zemlji. Gaia prikuplja podatke iz kojih se može izračunati udaljenost i sjaj zvijezda te njihova površinska temperatura, promjer i masa. Gaia je jedinstvena i po tome što osim metodom opažanja djelomičnih pomrčina zvijezda planetima i metodom promjene radijalnih brzina može otkriti planete izvan Sunčevog sustava tzv. astrometrijskom metodom, tj. mjerenjem sićušnih pomaka matične zvijezde na gigapikselnoj kameri koja se koristi za precizno određivanje položaja, sjaja i putanji zvijezda i drugih objekata u Svemiru koje Gaia opaža. Zahvaljujući tim podacima, novi planetarni sustavi mogu biti otkriveni, a već poznati sustavi mogu biti bolje okarakterizirani, rekao je naš znanstvenik.
Ne manje intrigantno pitanje za širu javnost je i odgovor na pitanje o postanku svemira. Satelit Gaia također pridonosi približavanju tom saznanju. - Doprinos satelita Gaia u boljem razumijevanju kozmologije najviše dolazi do izražaja kod određivanja udaljenosti u svemiru. Precizno mjerenje udaljenosti je kritičan dio provjere postojećih kozmoloških modela, a satelit Gaia je od izuzetne važnosti u cijelom procesu zato što se kalibracija metoda za određivanje udaljenosti oslanja na mjerenja koja upravo provodi Gaia, kazao je znanstvenik s IRB-a nastavljajući s opisivanjem novih saznanja koje donosi treća tranša podataka dobivenih od ovog satelita, poput uočavanja nepoznatih dijelova Mliječne staze te manjih galaksija koje su se s njome spojile.
- Točno je da su astronomi zahvaljujući podacima koje je Gaia do sada objavila pokazali kako su patuljaste galaksije koje okružuju Mliječni put značajno utjecale na njegovu evoluciju. Te malene galaksije su često deformirane zbog gravitacijskog međudjelovanja tijekom sudara s Mliječnim putom, a u ponekim slučajevima je gravitacijsko polje Mliječnog puta zarobilo njihove zvijezde. S druge strane, zbog sudara s patuljastim galaksijama došlo je i do deformacije Mliječnog puta koji, primjerice, nije potpuno ravan disk, već je savijen slično frizbiju a i rubovi diska su prošireni. Također je vidljivo da se zvijezde u disku Mliječnog puta ne nalaze u položaju ravnoteže, nego titraju vertikalno u odnosu na disk. Moguće je da je i Sunce nastalo kao posljedica jednog od sudara s patuljastom galaksijom iz zviježđa Strijelca koja je bila u kontaktu s Mliječnim putem tri puta u prošlih 6 milijardi godina. Iako je malo vjerojatno da je u tim kontaktima Mliječnog puta i satelitskih galaksija došlo do izravnih sudara među zvijezdama, gravitacijsko međudjelovanje Mliječnog puta i patuljastih galaksija je pokrenulo razrjeđivanje i zgušnjavanje međuzvjezdane tvari, posljedica čega je moguće bio i nastanak Sunca. Što novoga se krije u podacima ćemo saznati nakon 13. lipnja kada treća objava podataka Gaia satelita (GDR3) postaje dostupna znanstvenicima i svim zainteresiranim ljubiteljima svemira. Ono po čemu je GDR3 poseban je objavljivanje usrednjenih spektara niske rezolucije za oko 220 milijuna zvijezda, što već sada bogatoj Gaia arhivi podataka daje novu dimenziju, rekao je dr. Palaversa.
Da. Sada će stvoriti drugo za pričuvu.