NASA će negdje između lipnja 2024. i travnja 2025. godine u orbitu poslati novi teleskop. Zadatak SPHERExa bit će traganje za informacijama i indicijama o Velikom prasku, kao i o tragovima života drugdje u svemiru. Napravljeni su početni planovi konstrukcije budućeg teleskopa, čija kratica konkretno znači Spectre-Photometer for the History of Universe, Epoch of Reionization and Ices Explorer.
Dešifrirati tajnu zvijezda
Iza kompliciranog imena nalazi se uređaj veličine jednog osobnog automobila niže srednje klase, nekog Pola, primjerice. Bit će opremljen instrumentima koji će moći prepoznati infracrveno zračenje nevidljivo ljudskom oku. Ti podaci mogu otkriti od čega je napravljen pojedini objekt u svemiru i kolika je njegova udaljenost od Zemlje. Njegova će potraga trajati dvije godine, a u tom će razdoblju SPHEREx mapirati cijelo nebo četiri puta, što će dati golemu bazu podataka o zvijezdama, galaktikama, nebulama i drugim nebeskim tijelima. Bit će to i prvi put da NASA provodi takvo, spektroskopsko mapiranje, a skala boja na kojoj se to radi broji 102 boje bliske infracrvenom području.
Kako je to objasnio Allen Farrington, šef projekta SPHEREx, riječ je o koraku sličnom onome kada smo prelazili s crno-bijelih na televizore u boji. Novi NASA-in teleskop ima tri glavna znanstvena cilja. Prvi je da pronađe dokaze o tome što se dogodilo u manje od milijarditog dijela sekunde nakon Velikog praska. Znanost vjeruje da se u tom trenutku svemir brzo proširio, što je moglo utjecati na distribuciju tvari u njemu. Drugi je cilj proučavati povijest stvaranja galaktike, od pojave prvih zvijezda pa sve do današnjih galaktika. Blijedi odsjaj koji ostavljaju sve zvijezde u svemiru proučavat će novi NASA-in teleskop, a to će znanstvenicima pomoći da dešifriraju kako su se u tim prvim galaktikama stvarale zvijezde. Misijom se nastoji pronaći led i zamrznute organske molekule negdje oko kasnije formiranih zvijezda u našoj galaktici, što bi moglo pružiti jasnije ideje o mogućem životu drugdje osim na našem planetu. Ovaj se projekt razvija od 2014., kada je prijedlog o građenju SPHERExa predan NASA-i koja ga je onda i odabrala za daljnji razvoj. Tada je to bio samo koncept u okviru programa Small Explorer.
Nešto kasnije projekt novog teleskopa podignut je u program Medium-Class Explorer, gdje se natjecao s još dva projekta, da bi na kraju bio i odabran kao teleskop koji će imati zadatak doći do ključnih saznanja o stvaranju svemira, stvaranju i podrijetlu galaktika te podrijetlu vode u planetarnim sustavima.
Debelo premašili budžet
Projekt SPHEREx već je i premašio planirane troškove, procjenjuje se da je do sada potrošeno između 395 i 427 milijuna dolara, što je znatno više od 250 milijuna dozvoljenih za projekte u programu Medium-Class Explorer, dakle gradnji istraživačkih uređaja i instrumenata srednje klase. Odnosno, cijena je samog uređaja 242 milijuna bez troškova lansiranja u orbitu. Međutim, cijena budućeg uređaja temeljenog na relativno malenom teleskopu promjera 20 centimetara mala je kada se pogleda što bi sve on morao postići u dvije godine svoje misije. Samo da uspije napraviti trodimenzionalnu kartu svemira, koja bi uključivala 300 milijuna galaktika i više od sto milijuna zvijezda Mliječnog puta, dovoljno je da se opravda to ulaganje. Neke od tih galaktika toliko su daleko da je njihovu svjetlu trebalo deset milijardi godina da bi dospjele do Zemlje. Okvirno, riječ je o najambicioznijoj primjeni tehnologija koje su već korištene u ranijim letjelicama i satelitima.