nismo najugroženiji

Objavljena opsežna globalna karta rizika od potresa, analizirana je i Hrvatska

Foto: Robert Anic/PIXSELL/Screenshot
Foto: FM Global/Screenshot
Karta rizika od potresa
Foto: Robert Anic/Pixsell
Prazna Petrinja: Potres razrušio centar grada
07.05.2021.
u 10:53
Svake godine oko 1000 snažnih potresa, definiranih kao potresi jačine 5,5 ili više, potresu Zemlju
Pogledaj originalni članak

Svaka treća osoba na svijetu izložena je potresima, a taj se broj u posljednjih 40 godina gotovo udvostručio. U prosjeku potresi uzrokuju gotovo 40 milijardi američkih dolara izravnih ekonomskih gubitaka svake godine uništavanjem proizvodnih mjesta i ometanjem prometnih linija. Poznavanje seizmičkih područja postaje sve veći prioritet.

Ovaj je tjedan FM Global, jedan od najvećih osiguravatelja imovine sa sjedištem u SAD-u, objavio opsežnu svjetsku kartu rizika od potresa. Karta prikazuje područja označena bojama ovisno o tome u kakvom su riziku od potresa. Svaka boja predstavlja razdoblja u kojima potresi uzrokuju razornu štetu, piše Forbes

Prema karti, većina Hrvatske jest u narančastoj i zelenoj boji. Narančasta boja predstavlja period razornog potresa svakih 250 godina, a zelena svakih 500 godina. Crvenom su bojom, onom koja označava rizik od velikog potresa svakih 100 godina, označeni Zagreb, Banovina te karlovačko područje, kao i manji dijelovi nedaleko od Sinja i Metkovića. Na području Hrvatske nema ljubičaste oznake, odnosno perioda razornog potresa svakih 50 godina.

Foto: FM Global/Screenshot
Karta rizika od potresa

Veći rizik od potresa postoji u Italiji, Albaniji, Grčkoj i Turskoj, gdje prevladavaju crvena i ljubičasta boja. 

Kako navodi Forbes, svake godine oko 1000 snažnih potresa, definiranih kao potresi jačine 5,5 ili više, potresu Zemlju. Velika većina svih potresa događa se na granicama ploča, gdje se sudaraju Zemljine tektonske ploče ili gdje se segmenti Zemljine kore pomiču bočno u odnosu jedni na druge. Svojstva tla igraju važnu ulogu u ishodu potresa. Kako seizmički valovi putuju zemljom, oni se brže kreću kroz tvrdu stijenu od mekog tla. Kada valovi prijeđu iz tvrde u meku zemlju, oni povećavaju amplitudu, a veći val uzrokuje jače podrhtavanje tla. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.